Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 20:50


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 07 Apr 2013, 19:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Страх од Емира Кустурице и трговине органима

Председник косовског удружења филмских уметника захтева да се српски режисер прогласи непожељним на Косову

Slika
Емир Кустурица у Дрвенграду (Фото Танјуг)

Председник косовског удружења филмских уметника Љирак Ћељај затражио је да се пропали великосрпски ратни хушкач и пропагандиста Кустурица прогласи непожељном особом на Косову. Љирак, та неспорна величина и светски ауторитет, има пуно право да, с оне стране интегрисаних прелаза (ИБМ) чува и штити еденску чистоту демократског Косова. Ћељај је човек чије су идеје мењале свет, његове универзалне слике помериле су границе седме уметности, он мора да заустави српског зликовца Емира на Брњаку и Јарињу, на Мердару и Мучибаби, он мора да постави границу између варвара и цивилизације, између уметности и зла. Зато нећеш на свето албанско Косово, загрмео је Зевс са дреничког Олимпа! Како да оним светим позоришним даскама, на којима је некад играо легендарни командант Адем Јашари објаснимо да ти снимаш филм о трговини људским органима? Ово есенцијално питање савремене косовске и светске уметности натерало је музе свих албанских земаља на повлачење у рупе и јаме пуне костију невиних који нису побијени и чијим органима се није трговало.

Ништа се овде није догодило, нико није могао трговати ни лешницима, а камоли људским органима. Овде нема сумње, овде влада нација изнад Бога, етике и морала. Трговина људским органима, није господине Кустурицо повратак паганству, како ви тврдите, то је најсавршенија иницијација савременог света. Нема љубави, нема мржње, нема интереса, нема новца, нема идеала, нема техничких достигнућа, нема односа између мајке и деце, нема ничег што тако везује и уједињује као трговина органима живих људи. Злочин је огроман број људи учинио савршеним братством које је убило сумњу да се нешто догодило. А догодило се управо због тога што нико не сумња, што не сме да сумња пред светим надлицем нације.

Два несрећника, један Србин и један Албанац, помислили су да могу помоћи својим блиским рођацима, па су се обратили једном познатом верском вођи да се заузме за заточенике на северу Албаније, јер су чули да им се нешто страшно дешава.

„Ко је вама рекао да ја нешто знам о томе”, упитао је верски лидер. Ослањајући се на наду да препорука може помоћи, изговорили су и име онога ко их је послао. Ту је био крај. Нешто је убило и Србина и Албанца и онога ко их је послао. Божји слуга није окрвавио руке, он је убио сумњу и сваку примисао да он о трговини органима нешто може знати.

Откуд Емиру Кустурици право да сумња? Зашто би се њега неко плашио? Страх је једна од основа тоталитарног друштва, али приштинско друштво се не плаши хиљада докумената и сведока, оно се плаши филма и емотивног саживљавања са жртвом која није Албанац. Шта ако се то догоди у неком европском биоскопу, а Кустурица је показао да то може да уради. Због непостојања критичке свести или макар једног јединог гласа из албанског корпуса који каже „ту можда има нешто сумњиво” феномен трговине органима у модерном добу неће послужити као катарза. Биће то још један напад српског зла на светлу европску будућност Косова, која би се, „као што сви знају, давно догодила да нема Срба и њихових подметања”. Везе ће бити све чвршће и добијаће нове садржаје. Страх од филма непрестано понавља „зна се ко је овде убијао”, зато је и настао албански филм који говори о трговини органима коју држе и организују Срби. Са сто хиљада долара ово „уметничко остварење”, између осталих, подржали су и амерички пријатељи стационирани у Приштини, али оно није дало неке резултате, а ни претерану буку и реакције. Албански филм „Заробљеници”, има све оно о чему је писао, сада већ помало заборављени, специјални европски истражилац за трговину органима Дик Марти, само су улоге замењене.

Кустурицу не треба бранити нити њему та одбрана треба, оно што је урадио браниће га само. Писци, уметници, позоришни радници, новинари  Косова и Метохије, заборављени и потиснути злом и вулгарном политиком, сматрају да патње оних које сваки дан виђају треба расветлити. Креативност зла прво искључи сваку истину. Зло не подноси слабе и њихов глас, ту нема простора за њихову стварност. Господине Кустурица сумњајте у сваку реч овог текста, то је услов за истину, можда и уметност која ће нас ослободити.  

-----------------------------------------------------------------

Кустурицу за доживотног почасног редитеља КиМ

Поводом предлога да се Кустурица прогласи непожељном особом, управник Српске драме Народног позоришта из Приштине, са привременим седиштем у Косовској Митровици, Ненад Тодоровић, огласио се званичним саопштењем:

„У име Народног позоришта Приштина (у албанском делу Косова и Метохије познатије као театар нон грата), ја, Ненад Тодоровић, управник истог, проглашавам господина Емира Кустурицу за доживотног почасног редитеља Косова и Метохије и персону мега грату на читавој територији где игра мој театар. Признање му се додељује због заслуга у борби против фашизма на Косову и Метохији, а биће му уручено првом безбедном приликом!”


politika

_________________
Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 22 Apr 2013, 12:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Kusturica: Zemlja bi stala bez žrtvovanja

Proslavljeni filmski reditelj govori o novoj knjizi "Sto jada", koja će se u izdanju "Novosti" u sredu naći pre čitaocima


Slika


U PRIČAMA Emira Kusturice zmije piju mleko, šarani slušaju porodične jade, suze se u bunaru pretvaraju u leptire, babice izlaze iz sprovodnih povorki da porode novi život... Dečaci su očiju plavih kao nebeska tuga. Život postaje čudo, a čuda čine život u knjizi "Sto jada" koja će se u izdanju "Novosti" već u sredu pojaviti na svim kioscima.Posle velikog uspeha memoarske knjige "Smrt je neprovjerena glasina", koja je prodata u više od 115.000 primeraka, proslavljeni filmski reditelj se kao pisac u novom delu oprobao u šest pripovesti. Za moto knjige izabrao je Andrićevu misao: "Tako oduvek čovek u čudu i nesnalaženju stoji pred čovekom u sebi i pred ljudima oko sebe". A o tome koliko je za njega pisanje način da pronađe ljudsko u sebi i u ljudima sa kojima živi, za "Novosti" kaže:

- Pisanje je za mene dopunska životna nastava! Sve što je bilo i desilo se odjednom oživi dok pišem. Elektromagnetni talasi, ili šta je to već u mozgu, stvaraju slike koje su se desile i prinose ih pred mene na tacni. Kada već pišem, u želji da to što mi je serviralo sećanje sklopim i da dejstvuje snažnije, izbegavam stvarne događaje, od onog trenutka kada mi se pričine bolje slike i događaji koji nadvisuju ono što je stvarno bilo. Obično nagnut nad kompjuterom, na deset hiljada metara visine, između dva koncerta, pišem srećan što nigde ne mogu da odem i što, opet, vreme putovanja nije protraćeno. Pisanje je za mene još jedan oblik osvajanja slobode, srećan trenutak stvaralaštva koje ne mogu da postignem na filmu. Tamo neprestano rade dvojica u meni, jedan je general, vodi vojsku, a drugi stidljivi pesnik koji noću ne spava.

Da li je na vaše opredeljenje za priču presudno bilo upravo pripovedačko nasleđe koje je srpskoj literaturi ostavio Andrić?

- Prava tradicija srpske književnosti je priča. Na našim ognjištima su se, zimi kada nije moglo da se radi na zemlji i kada stoka miruje, naši preci nadmetali ispred vatre ko ima bolju priču. Ono što mene najviše inspiriše u pričanju jesu dva izvora! Jedan je Čehov, a drugi Rajmond Karver. Oni su ljudsku egzistenciju stavili ispred strogosti, koja je bila ključna karakteristika književnosti, od baroka naovamo.

Andriću podižete i jedinstven spomenik u Višegradu. Da li vas je "sto jada" snašlo i u podizanju Andrićgrada?

- Ima tamo u romanu "Na Drini ćuprija" priča o Avdaginoj Fati. Njenu sudbinu je zapečatila njena ćud! Rekla je da neće prosca za muža, obećala da će se za njega udati kada Nezuci u Velji Lug siđu. Ne samo zbog sunca koje ranije zađe u Nezucima, odakle je bio prosac, nego iz prkosa, ona je odbila tog čoveka. Ipak, da bi oca zadovoljila, obukla je svadbenu odoru, krenula preko mosta u povorci i kada se niko nije nadao, skočila u Drinu, ubila se. Mislim da jadi koji rukovode ljudima iz Višegrada nisu daleko od pomenute sudbine. Ne bi oni priznali da je Andrićgrad poklon upravo njima, nova vrata kroz koja i do njih, i do mosta, treba da stiže jedan čitav novi svet! Oni su uspeli u proteklim izborima da nahuškaju birače na ideju da su Andrićgrad i oni koji ga grade neprijatelji, perači para, lopovi i ne bi se toga odrekli koliko god je to besmisleno. Ali ja te jade podrazumevam, već sam jednom prošao kroz sličnu tuču sa Kremancima!


Slika


Iako u pričama ima autobiografskih elemenata, one nisu ispovedne. Koliko je za vas kao pisca bilo značajno ovo odmicanje od memoarske proze?
- Ivo Andrić je negde napisao da je vrlo teško odrediti gde se završava reč, a počinje slika. Mislim da je to iz "Razgovora sa Gojom". U mom slučaju je obrnuto. Ja iz slika stvaram reči. Zapleti su veoma važni, zato se i oni sklapaju iz događaja koji su se desili, ali se razvijaju najčešće od sastojaka koji nemaju veze sa stvarnošću. Tako da je ta slika, celovita priča nastala iz imaginacije, koja se hrani iz ustave u mozgu gde stižu pritoke. Ali put do okeana nije određen samo koritom koje vodi reku, već bujica skreće tamo gde ja verujem da treba.

Jedan deo priča pripovedate iz tačke gledišta deteta, odnosno adolescenta. Šta vam je taj rakurs omogućio?

- Nevinost detinjstva, ali i nevinost odraslog čoveka su dve važne stavke u životu čoveka. Tako ja bivam najsrećniji kada u pričama nikome ne moram da sudim, nikome ne presuđujem i nikoga ne teram da bude bolji ili gori. Religiozno se priklanjam ljudskim sudbinama!

Radnja pet, od šest priča, smeštena je u sedamdesete godine prošlog veka. Koliko im je to odredilo poetiku, obojilo ih nostalgijom?

- Nekoliko prijatelja je čitalo knjigu i svi su zaključili da sam ja tužan čovek. U stvari ja sam tu istinu vešto prikrivao naučivši na filmu kako da zasmejavam ljude. Tačno je sve to, iako mislim da su sadržaji priča, iz sedamdesetih godina, tužni već po tome što je pogled unazad gledanje u jedan izgubljeni svet. Kad odrasteš u porodici gde majka žudi da sazna kolika je očeva plata i gde se desi da oba roditelja završe u bolnici u isto vreme, a ti kao dečak ne želiš da ih ražalostiš, pa im oboma lažeš da nisu tu gde jesu, to su već elementi melanholije izgubljenog sveta!

Mnogi opise u knjizi gotovo je moguće zamisliti kao filmske kadrove. Koliko je u ovim pričama prisutan Kusturica filmski reditelj?

- Neizbežan je taj element slike, jer kako rekoh, reči stvaram iz slika. U stvari, kao što psihijatari navode bolesnika da priča, pokušavaju da sklope situacije preko kojih će razumeti bolest, tako i ja u filmovima, ali evo sada i u literaturi, šijem situacije, kao što je moja majka šila Vilerove goblene. Jedina razlika je što je ona imala mustru, a meni je mustra sećanje.


Slika


Priča "Pupak su vrata ljudske duše" je na izvestan način posveta Branku Ćopiću. Šta "ćopićevsko" postoji u vašoj literaturi?
- Branka Ćopića su nepravilno obeležili kao pisca nekih seoskih pričica. Njegova osetljiva duša i njegovo viđenje sveta imalo je, međutim, univerzalnu komponentu koja je, meni lično, pomogla da artikulišem vlastito detinjstvo, a kasnije i da shvatim koliko je taj čovek bio važna pojava u našoj književnosti!

Duhovita je i posveta Momi Kaporu u priči "Stranac u braku". Koliko je Kapor u ovoj pripovesti i metafora jedne mladosti?

- Momo Kapor je bio najpopularniji pisac bivše Jugoslavije! Izuzetno cenim "Zelenu čoju Montenegra" i nemam nikakvu sumnju da je on napisao taj roman. U vreme kada je on bio na vrhuncu svoje slave, ja sam u jednoj kockarskoj situaciji iskoristio njegovo ime da, kao uhapšeni maloletnik izbegnem batine. Tada sam se jednom policajcu lažno predstavio kao Momo Kapor. Izbegao sam batine i to Momi nikada nisam mogao da zaboravim. Bili smo prijatelji i nedostaje mi druženje sa njim. Kada je Momo umro, shvatio sam i koliko su naši mediji u vlasti stranih obaveštajnih službi. Jedan od televizija je u prilogu od tri minuta uglavnom pričala o istini da je podržao Slobodana Miloševića, a samo usput su spomenuli da je bio naš najtiražniji pisac.

Priču "U Zmijskom zagrljaju" uskoro ćete pretočiti u film. Reditelj često nadgradi pisca, pa hoćete li i vi u tom smislu nadgraditi sebe?

- Snimanje filma i pisanje priča i romana su dve različite umetnosti. Iako je priča veoma slikovito ispisana, sledi pisanje scenarija koji će poštovati nove detalje od tehničkih do onih koje film čine umetnošću bližoj muzici nego literaturi. Ne mislim da je to ono "staviš muziku uz sliku", nego su boja, zvuk, dužina, karakter slike i organizovanje radnje na filmu pitanje muzikalnosti.Otac Kosta u ovoj priči svakodnevno nosi ranac kamenja na vrh brda. Šta za vas znači ova metafora? Da li je to vaša vizija mita o Sizifu?

- To je priča o monahu koji svakodnevno obavlja isti posao. Posle radnog dana napuni ruksak kamenom i penje se na najviši vrh iznad grada. Njegov put nije samo priča o sizifovskom ponavljanju. To je priča o čoveku koji se žrtvuje i to je ono što, čini mi se, drži našu planetu u njenoj osi dok se okreće oko sunca. Kada više ne bude ljudi koji su spremni da se žrtvuju, Zemlja će se zaustaviti!

Uvodna priča, po kojoj je knjiga dobila ime "Sto jada", otvara večnu temu odnosa očeva i sinova...

- To je pre svega priča o ljubavi, kao i sve što sam ja do sada uradio. S druge strane, naši očevi su zabiberili naše živote. Svi koji su se rodili pedesetih i šezdesetih su rasli uz očeve koji su bili dominantni. Ovaj čovek iz priče nije građen po modelu mog oca. On je neko čudovište čiji život je bio sastavljen sav od principa i utoliko mi je ličio na one junake iz Platonovljevog "Čevengura". Zbog toga je sudbina mog junaka Zeke zapravo priča o tome kako on iščekuje tu ljubav od oca i nikada je ne dobije. Ali život ga nagradi ljubavlju šahistkinje, koja mu usput i život spase.

U priči "Stranac u braku" junak pristaje na laž da bi sačuvao odnos oca i majke, porodicu i tako postaje čovek. Koliko je za svakog čoveka važno da realno sagleda svoje roditelje?

- Mislim da je vrlo često istina teško svarljiva materija i da je se ljudi rado klone. Ali kao što tamo i piše, najvažnije je da se čovek ne pravi lud pred istinom. Sazrevanje jeste ona formalna strana čoveka za koju je važno školovanje, ispiti, ali i spajanje sa superegom. Onim Frojdovim čovekom koji u sebi nosi onog koji kontroliše njegov život. Taj nadčovek u čoveku obezbeđuje moralno delovanje, ali i prepoznavanje tačaka posle kojih zrenje na svaki način uspostavlja čoveka.



OZVANIČENO ONO ŠTO JE POSTOJALO

NEIZBEŽNO, kao tema se nametnula i aktuelna situacija oko Kosova, o čemu reditelj kaže:

- O posledicama potpisa iz Brisela, najbolje bi mogli da govore pravnici. Ono što čujemo od potpisivača zvuči optimistički. Formalno to je kraj jednog dugog procesa u kome smo u Ujedinjenim nacijama gubili poverenje Rusije i Amerike, zemalja koje su mogle da nas podrže, dok je Boris Tadić tražio da se sa dnevnog reda skine tema Kosova, iako je njegov ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić obezbedio potreban broj glasova... To je bio prvi čin ovog što sada imamo. Bio sam na Kosovu na proslavi srpske Nove godine i tada je već postojala granica. Na njoj je stajao Albanac, doduše i jedan naš čovek, koji mi je tražio papire. Države imaju granice, parlament... Što sve na Kosovu postoji, pa zato i ne znam o čemu smo sve vreme pričali. Stavljanje potpisa na taj dokument je samo ozvaničavanje onog što je već postojalo. Mislim da su se u Briselu oni borili za datum, ili za nešto što ćemo tek saznati. Tek, prema Kosovu imamo čvrstu granicu i kada sam zimus postao svestan toga, odustao sam od bilo kakve političke akcije.


Novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 24 Apr 2013, 13:53
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Stiglo „Sto jada“ Emira Kusturice

U prepunom Medija centru u utorak predstavljena najnovija knjiga Emira Kusturice u izdanju "Novosti". Bećković: Disciplinu višeboj zasnovao u umetnosti.Nogo: Pisac srpske osećajnosti i patrijarhalnosti. Jerkov: Popularnost koja predstavlja kulturološko zdravlje


Slika


RAZNOLIKA, bogata srpska književnost poželela je dobrodošlicu velikom umetniku, stvaraocu, jednoj od najdinamičnijih ličnosti u našoj javnosti. Ovim je rečima književni kritičar Aleksandar Jerkov pozdravio objavljivanje nove knjige Emira Kusturice. O zbirci priča "Sto jada" na izuzetno posećenoj konferenciji za novinare u utorak, govorili su i pesnici Matija Bećković i Rajko Petrov Nogo, generalni direktor i glavni urednik "Novosti" Manojlo Vukotić i autor.

Drugo književno delo proslavljenog reditelja, u početnom tiražu od 35.000 primeraka, kao i njegov hit prvenac "Smrt je neprovjerena glasina", objavila je Kompanija "Novosti", a od srede će moći da se kupi na svim kioscima u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori.

- Filmsko i pozorišno autorstvo je sporno. Ne zna se ko je tu autor: da li reditelj, scenarista, glumci, kostimograf, montažer, kamerman... Očigledno da je to bio jedan od problema koji se postavio pred Emirom Kusturicom - rekao je Matija Bećković. - On je onda krenuo da se ostvari u svakom od tih zanimanja - da režira, piše knjige, svira, peva, komponuje... I sve je to deo jedne režije gde demonstrira ono što se u atletici nekada zvalo višeboj. Očigledno da je tu disciplinu zasnovao u umetnosti. Njegove scenografije su gradovi koje je podigao, scenariji - knjige koje je napisao, a sa svojim orkestrom obilazi čitav svet. Na nekom kastingu izabrao je mene da govorim na njegovim promocijama i bojim se da ću na kraju završiti sa nekom knjigom tih govora, koje sam održao na predstavljanju njegovih knjiga ili njegovih gradova.U svom stilu Bećković se zapitao da li su sve te Kusturičine knjige, gradovi, koncerti samo jedan plašt za neku predizbornu kampanju i da li će se sve završiti kandidovanjem za neku funkciju:

- Znao bih koja bi to funkcija bila u Srbiji, ali on izgleda pretenduje na ceo svet. Tako da bi trebalo odgonetnuti zašto je prošle nedelje bio u Vladivostoku, prekjuče u Parizu, danas u Beogradu, a sutra će već negde biti u Italiji. Bojim se da se ta zagonetka neće odgonetnuti do samoga kraja. Ali, već i ovako veliko interesovanje za njegovu knjigu pokazuje kako će on trijumfovati na tim izborima.

Ako je naslovom svoje prve knjige Kusturica dao mig Haksliju, naslovom knjige priča "Sto jada", izgleda da je prizvao deseterački stih, smatra Rajko Petrov Nogo:

- U vencu priča "Sto jada" obdelava se unutar već osvojenog sveta iz "Neprovjerene glasine", samo što se sada rezbari i fabulira u strožem žanru, u priči, koja je u srpskoj književnosti - dok se znalo šta je šta i ko je ko - umetnički bila najuspešniji rod. I opet je porodica u centru. Čak i onda kada je središte napuklo, a delovi se jedva drže. Kusturičina kaža o očinstvu i sinstvu ovde se pripoveda iz suštinski nove tačke: posle smrti roditelja. Sada se može reći i ono što bi za njihova života bilo neprikladno. Jer, Kusturica pripada slovenskoj, srpskoj osećajnosti i patrijarhalnosti, koje je na samom svom početku vovjeki obeležena rečima koje stoje, i kada nisu napisane, na početku svakog velikog srpskog narativa: "Čedo moje vozljubljeno, uteho starosti moje".

Prema mišljenju Aleksandra Jerkova, Kusturičine "nesnimljene priče" zasnivaju se na snazi njegove imaginacije, koja probija okvire svakog žanra i traže više nego što jedan književni oblik može da nam ponudi.


Slika


- Ovo je vrsta književnog ekscesa, jedan pozitivan stvaralački ispad, u kojem je unutrašnja snaga velikog čoveka zahtevala za sebe da menja pravac u kome se savremena književnost može prepoznavati - nastavio je Jerkov. - U njegovom književnom delu postoji fini ironički i istovremeno stvaralački raspon u kome dominiraju Ćopić i Kapor, ali se uz njih lako može videti i savremenost. Ovu knjigu treba razumeti kao trenutak u kome jedna vrsta logike prevazilazi volju za pukim pripovedanjem i naracijom i dopire do jezgra iz kojeg se rađa književna imaginacija. U tome sam spoznao njegovu neverovatnu duhovitost, snagu šarma za izvrgivanjem, podsticanjem samoga sebe.
Priroda Kusturičinog duha i šarma je, kako je rekao Jerkov, toliko pozitivna, da zapravo nismo ni navikli da nešto slično u Srbiji imamo:

- Biti toliko otvoren prema vrednostima, skroman u svojoj veličini, pleni i ostavlja na čoveku trag, bilo da se u tom trenutku šeta kroz Kamengrad, da gleda neki Kusturičin film, sluša neku od pesama ili otvara njegove tek napisane priče. U ovim pričama čovek će lako prepoznati strahovitu volju da se pisac susretne sa samim sobom. To je jedna od onih knjiga koja govori o večnoj borbi za identitet, unutrašnjoj drami malog bića koje ima najveći mogući zadatak - da odraste. Kusturica je duhovit i ironičan i ta snaga ili energija njegove priče je najbolja osobina ove knjige, koja je puna i lepih kulturoloških uspomena na epohu koja ostaje za nama. Ona je mesto sećanja svih nas koji smo odrastali u poslednjim decenijama bivše države i unatrag gledamo sa iskustvom ovih jadnih decenija nove države i novih država.

Zbirka "Sto jada" uspeva da bude bliska, intimna, draga i zato će naići na odgovor čitalaca, smatra Jerkov:- Za razliku od mnogih drugih popularnih knjiga, kojima se ne samo ne divim, nego ne znam šta da kažem nad nedostojnošću njihove popularnosti i nad bedom vremena u kome je ta popularnost dostignuta i uvažena, Kusturica predstavlja kulturološko zdravlje i čovek sa radošću i zadovoljstvom gleda da ljudi čitaju ovakve knjige. On nije pisac koga ćemo staviti uz Andrića i Crnjanskog, Kiša ili Pekića, ali dokazuje da književnost počiva na širokom rasponu u kojem ispituje različite puteve i mogućnosti.

Osvrćući se na položaj umetnika u 21. veku Emir Kusturica istakao je kako je fiktivni svet, koji je obradio u filmu "Andergraund" danas doživeo svoj procvat. Današnji svet pun je ogromnih promena kojih nismo svesni:

- Ove priče se upravo bore protiv takvog sveta - naglasio je autor "Sto jada". - U školi u Pragu trudili smo se da naučimo kako se pravi geg, kako se ljudska svest preusmerava sa jedne tačke na drugu i priprema smeh. Sada kad kliknete na "Jutjub", otvorite jedno ogromno polje gegova, posle čega čovek izgubi volju da pravi filmove.

Sedamesete godine prošlog veka u kojima se događaju njegove priče, opisao je kao vreme kada smo živeli u porodicama gde je majka imala šekspirovsku dilemu kolika je očeva plata:

- Siže ovih priča vraća nas u prošlost, pa zato knjiga u današnjem svetu, koji je sve više fiktivan i u kome se odrasta uz ogromnu dostupnost slika, senzacija, informacija, privlači pažnju.

Pišući o danima "prohujalim sa drugom Titom", Kusturica smatra da se oni neminovno dovode u vezu i sa ovim našim, jer Srbija danas u stvari živi kraj te epohe.

- Srbija teritorijalno, politički i istorijski ulazi u fazu podvlačenja računa sa onim što je započeto u tom vremenu - zaključio je Kusturica.


Slika


SLEDI NOVI REKORD

VELIKO je zadovoljstvo objaviti drugu knjigu Emira Kusturice, jer je njegova prva knjiga prodata u 114 hiljada primeraka - rekao je generalni direktor i glavni urednik "Novosti" Manojlo Manjo Vukotić.

- Pre neki dan objavljeno je da je jedna mnogo nagrađivana knjiga štampana u 15. izdanju, ali da je ukupni tiraž 14.000 primeraka. Mi tako male tiraže ne štampamo. Knjigom Žarka Lauševića, prodatom u 340.000 primeraka, oborili smo tiražni rekord u Srbiji za poslednjih 40 godina.

Ova Emirova knjiga, verujem da će oboriti njegov prethodni tiraž. Kusturica, koji je uvek neozbiljan, sada je ozbiljniji, nije toliko "ja" koliko "mi", nije to više ispredanje zgoda i nezgoda po Sarajevu, ratovima, Bosni, sa političarima i sa svojom rajom, već pokušaj stvaranja jednog ozbiljnog, literarnog tkiva i jedne potpuno drugačije kompozicije. Ovoga puta sam se manje mučio sa Emirom, koga vreme nigde ne drži na jednom mestu - čas je u Vladivostoku, Odesi, Andrićgradu, Beogradu... Ali je, u tim pauzama, u tim letovima, gradnjama, svirkama, snimanjima, uspeo da se ozbiljno bavi i pisanjem.


Novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 28 Apr 2013, 21:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Poslednji intervju Emira Kusturice

Kada se čovek bolje zamisli, u pravu je bila moja mati kada me je pitala: “Šta će tebi sve to?!” - kaže Emir Kusturica u poslednjem intervjuu koji daje uoči odluke da se povuče iz javnosti i da nakon večerašnjeg gostovanja u “Utisku nedelje” prekine komunikaciju s medijima.

Slika

Zašto vas je to pitala?

- Pitala me je zbog toga što je već u ranoj mladosti videla kako njen sin leti na sve strane. Ja se danas pitam isto pitanje, ali do kojeg god odgovora dođem, džaba mi je, kasno je, ne mogu na početak! Većinu poslova sam već posvršavao. Sve što sam radio, i dobro i loše, jednoga dana će, kada mene ne bude, biti mereno istinom da se na Balkanu mrtvom vuku u zube gleda. Pošto ovde nema milosti, mogu da zamislim kako će to biti posle mene. Ali ostavimo smrt koja je pravi, jedini i najveći osvetnik.

Nezavisna revizorska komisija koju ste angažovali izračunala je da ste u Park prirode Mokra Gora uložili 1.700.000 evra. DRI to nije izračunala, a našla je spornih 7.000 evra?

- Dosadno mi je da nabrajam šta je sve učinjeno na Mokroj Gori. Jer da nisam uradio ništa više od Mokre Gore - sigurno da ne spadam među najgore. Radeći filmove po svetu, svirajući... zaradio sam novac. Na kraju sam taj novac hteo da vratim filmu i muzici. Stvorio sam Mećavnik, moje vlastito mesto, a sa državom i Park prirode Mokra Gora. Obično se to poistovećuje, ali nije tako. To mesto je postalo kulturni prostor i turistička oaza! Posle svega se pojavila DRI i pronašla navodni prestup! Dakle, ne krivični prekršaj niti krivično delo. Za privredni prestup koji još nije dokazan, jer sudija za prekršaje bi trebalo tek da to dokaže, dospeo sam na naslovnicu dnevnika! A kada sam izdao novu knjigu, nije me bilo na tom dnevniku!

Zašto?

- Lepo, jer govnjivo tržište informacija i pakosti stvara javnost, a ne dobronamerne ideje. Pakosna vremena. Pošto sam angažovao Internacionalnu revizorsku grupu BDO da bih nakon ostavke stavio tačku na prdnjavu: “država mu dala planinu, naplaćuje sebi prolaz...” rezultati su više nego povoljni i oni me vraćaju na majčino pitanje: “Šta će tebi sve ovo?”

Šta će vam?

- Evo što će mi. BDO je ustanovila da je vrednost vizitorskog centra i infrastrukture 2.700.000 evra, a Ministarstvo ekologije uložilo je samo 1.000.000 evra!

Odakle tih dodatnih 1.700.000 evra?

- E pa, ta vrednost je darovana ljudima i državi! Ja sam, za razliku od nevernog Tome, stvarno novac koji je zarađen na filmu i muzici vratio i filmu i muzici. Sve piše na papiru!

Kako je moguće da je taj “detalj” promakao DRI?

- Lepo! Onaj koji je poslao te ljude kod mene računao je da će naići na lopovluk.

Ko ih je poslao?


Andželinina propaganda...

To što ste angažovali Moniku Beluči da igra Srpkinju u filmu “Ljubav i rat” može da se tumači i kao odgovor Andželini.
- Film Andželine Žoli je bio puka propaganda, a mi ovde želimo da napravimo film o univerzalnosti rata, o zlu, o dobru... U tri priče ispričaćemo jednu biblijsku temu o tome kako je zmija spasla život čoveku, o tome kako se žena žrtvovala za čoveka i kako se čovek zamonašio.
- Pa sigurno neko iz vlasti, jer su pregledom ovog parka pokrivali neki drugi park ili neku drugu pljačku, svetili se ili šta su već činili! Uostalom, članovi te vlade nisu ludi da poveruju kako ima jedna budala koja državi daje, jer od države se valjda uzima! Naši ljudi ne opraštaju kada im učiniš! Zbog toga što su naši ljudi puni samoprezira i ne vole u blizini svedoke koji konstatuju u kakvim su govnima. Ne vole da im činiš, jer im remetiš nagodbu koju su napravili sa duhovnim fukaralukom na koji su pristali! Ali ja ne volim da kukam pošto nisam kukavica. Kako da istumačim da je Višegrad živeo dvadeset godina bez Andrićeve biste nakon lomljenja kojeg je obavio dušmanin! Nešto kod tih ljudi ne valja! Isto kao što je i jadni Nikola Tesla, najveći čovek posle renesanse, završio na nekoj stalaži u neuglednom muzeju na Dedinju. Ja znam da ću odavde kada budem malo mrtav pobeći da se skinem sa jelovnika šumadijskih Srbalja koji su zaposeli celinu!

Koje je vaše mišljenje o briselskom sporazumu Beograda i Prištine?

- Mi prisustvujemo završnoj fazi Titove ere; Jugoslavija se raspala, a Međunarodna zajednica, koja se trudila da “stvori multietničke zajednice” napravila je šest etničkih monolitnih zajednica. I na Kosovu završava tu rabotu. Od Hrvatske, iz koje je isterano 200.000 Srba, do Kosova, gde je navodno Amerika spasli Kosovare od Srba; u stvari je - to više oni i ne kriju - isterala Srbe sa Kosova, a ono malo našeg naroda koji je ostao mi sada ostavljamo neprijateljima. Nikada nijednim gestom kosovski Albanci nisu učinili nešto što bi moglo da govori o njihovoj dobroj nameri, a naši političari u to veruju! Mene pogađa ta istina i dok živim, činiću sve da na bilo kojem mesto dokažem da je to pljačka.

Da li je briselskim sporazumom vlast samo saopštila da je car go poput deteta u Andersenovoj bajci...

- Reč je o prevari koju su izvela dva tkača, ubedivši cara i njegove ministre da oni tkaju najbolja tkanja i da će mu napraviti najbolje ruho, ali da to odelo mogu da vide samo pametni. Kako je car bio nestrpljiv, slao je ministre da provere dokle su tkači došli, oni bi videli samo da ovi rade, ali nisu videli tkaninu. Na kraju su i kralj i ministri došli i divili se onome što nije postojalo. Kada su tkači rekli da je odelo gotovo, kralj je seo u kočiju i krenuo da narodu pokaže novo ruho. Svi su se divili dok dete nije reklo: “Pa, car je go!” “Pa jest, stvarno!”, povikaše i drugi.

Smatrate da smo skidanjem rezolucije 1244 sa dnevnog reda u UN izgubili Kosovo?

- Dva puta sam bio kod Putina i oba puta mi je rekao: “Dragi Emire, ne možemo mi biti veći Srbi od vas.” Kada sam mu preneo poruku moje žene Maje da moraju biti veći Srbi od nas, rekao je: “Nije vama lak život, vidim ja!” Samo da ispravim nešto što je pogrešno protumačeno. Nisam ja optužio Borisa Tadića. Mi smo drugovi. Samo sam hteo da hronološki otvorim postupak kojim je, verujem, Kosovo predavano u ruke kosovskih Albanaca. Skidanjem rezolucije sa dnevnog reda UN i glasanja, mi smo izgubili poverenje Kineza i Rusa. To, naravno, ne amnestira današnju garnituru političara. Ne sumnjam ja da su oni dobili najviše što su mogli u pregovorima. Meni je neobično da ljudi sa kojima sam stajao na pozornici na mitingu “Ne damo Kosovo” sada stoje kao igrači u utakmici gde je hrabrost na većoj ceni od pameti. Nije im lako!

Arhetipove pretvaraju u politiku

Kako komentarišete odluku bosanske rediteljke Selme Spahić da ne dođe na Sterijino pozorje zbog toga što vi otvarate festival?
- U Bosni kažu: “Ne veži tugu za srce!” I oni su, izgleda, tugovali, pa se onda poput Srba dohvatili pravde! Sve te arhetipove su pretvorili u politiku. Ja nikada nisam tvrdio da u Srebrenici nisu stradali Muslimani, nikada nisam tvrdio da je moja nacija superiorna nad njihovom, nikada nisam prekršio vlastita i opšta moralna načela. Tako da sve više mislim da je u pitanju perverzija, ne svih, ali...


Blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 14 Maj 2013, 15:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Snimanje filma "Ljubav i rat" počinje 10. juna

Snimanje filma "Ljubav i rat" u kome će igrati italijanska glumica Monika Beluči, počeće 10. juna u Trebinju, potvrdio je proslavljeni filmski reditelj Emir Kusturica.

Slika

Kusturica je istakao da je sa filmskom ekipom počeo obilazak terena na području Trebinja na kojima će film biti sniman po fazama do 30. oktobra.
On je pojasnio da prva faza snimanja filma traje od 10. do 26. juna, druga faza od 20. jula do 5. avgusta i treća od 12. avgusta do 30. oktobra.
Kusturica je napomenuo da će Monika Beluči, tokom snimanja filma, u Trebinju boraviti dva dana u junu, te sve vreme snimanja u julu i avgustu.
Prema njegovim rečima, film će se sastojati od tri priče po pola časa koje govore o dobroti, ljubavi i ratu.

Slika

Kusturica je rekao da je teren poznat snimateljskoj ekipi, jer su tokom prošle godine snimili deo filma o religijama, ali će, ipak, u naredna dva dana ponovo obići lokacije i detaljnije se upoznati sa prirodnim lepotama i mogućnostima koje za snimanje pruža Trebinje i Hercegovina.
Napomenuvši da je od ranije fasciniran lokacijama, kućama, austrougarskim putevima, Kusturica je istakao da će film "Ljubav i rat" upravo biti sniman na takvim mestima, a neki od njih su Popovo polje, selo Uvjeća, Strujići, Klobuk, Gatačko polje i Zelengora na kojoj se nalazi predivno jezero.
Dvostruki dobitnik "Zlatne palme" Emir Kusturica je krajem prošle godine u Trebinju snimao igrano-dokumentarni film o pravoslavlju.
Tada su predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i Kusturica najavili da bi Trebinje u budućnosti, zbog mogućnosti koje pruža, te prirodnih i neotkrivenih lepota koje poseduje Hercegovina, trebalo da bude balkanski centar za snimanje filmova.


press

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 02 Jun 2013, 00:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Emir Kusturica nastupa sa bendom ispred Skupštine grada Beograda

Slika

Emir Kusturica nastupiće sa svojim bendom u okviru manifestacije "Dani Praga" u Beogradu kao gost Češkog narodnog simfonijskog orkestra.

Festival "Dani Praga" u Beogradu, kroz pripremljeni kulturno-umetnički program, slavi prijateljstvo između ova dva grada.

Poseban poklon za sve Beograđane koji su raspoloženi da u promenadi prođu pored Skupštine grada i uživaju u odličnom koncertu: U muzičkom programu će se predstaviti proslavljeni Češki narodni simfonijski orkestar sa selekcijom najpoznatijih tema iz filmova.

Koncertna svetkovina na otvorenom će posebno biti ulepšana gostovanjem naše poznate etno grupe Vrelo, koja će sa ovim orkestrom interpretirati kompoziciju "Kosa" iz istoimenog filma Miloša Formana.

Ovo izuzetno veče će se nastaviti uz specijalno učešće našeg najpoznatijeg praškog đaka Emira Kusturice i sastava The No Smoking Orchestra koji će sa gostima iz Češke izvesti nekoliko numera iz opere "Dom za vešanje".


svet+

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 06 Jun 2013, 01:04
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kusturičin film: Kasting za statiste i zmije

Reditelj Emir Kusturica u Trebinju provodi kraju pripreme za snimanje filma ”Ljubav i rat”

Slika

REDITELj Emir Kusturica organizovaće u sredu u prostorijama trebinjskog Doma mladih kasting za statiste u novom filmu “Ljubav i rat”, u kojem će glavnu žensku ulogu igrati glumica Monika Beluči. Kusturičina produkcijska kuća pozvala je sve zainteresovane od 18 do 70 godina da se prijave za učešće u filmu, čija će premijera biti sledeće godine na filmskom festivalu u Kanu, ali i da ih obaveste ukoliko vide zmiju, šarku ili poskoka, kako bi ih “angažovali” za ulogu.


Početak snimanja filma “Ljubav i rat” zakazan je za 10. jun, dok će poslednja klapa pasti krajem oktobra. Glavnu ulogu u omnibusu od tri priče pored Belučijeve igraće i sam Kusturica.

Prva priča o vojniku zaduženom da iz jednog sela nabavlja mleko za svoje saborce, završava se čudesnim obrtom, jer će mu zmije koje je pokušavao da nahrani - spasti život. Druga priča govori o neobičnom, tragičnom usudu žene pred udajom. Njoj protivnička vojska ubija svatove i goste, spasava je jedan vojnik, a u zajedničkom begu ona se žrtvuje za svog spasioca prolazeći kroz minsko polje. U trećoj, bivši vojnik postaje pustinjak i monah: on tegli ruksak pun kamenja koje želi da isteše na vrhu planine... Kusturica je nedavno obelodanio da je taj treći deo priče već snimljen u Hercegovini u okviru projekta “Pravoslavlje”.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 07 Jun 2013, 23:59
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Emir Kusturica: Mi reditelji nismo glupi

Reditelj predstavio novi tiraž svoje zbirke pripovedaka, čemu su prisustvovali brojni akademici, kolege i glumci

Slika
Kusturica zadovoljan kako je narod prihvatio knjigu

Reditelji su glupi. Ova knjiga je moj mali doprinos literaturi i dokaz da to nije tačno.
Ovako je proslavljeni reditelj Emir Kusturica na predstavljanju drugog izdanja svoje knjige „Sto jada“objasnio želju da postane pisac.

Reči hvale

Na predstavljanju knjige u Narodnom pozorištu juče su, pored autora, govorili i akademici Matija Bećković, Dušan Kovačević, pesnik Rajko Petrov Nogo, književni kritičar prof. dr Aleksandar Jerkov i v. d. generalnog direktora i glavnog urednika Novosti Ratko Dmitrović. Odlomke iz romana čitala je glumica Sloboda Mićalović.
Najviše smeha u sali i ovacije okupljenih dobio je Matija Bećković, koji je ponovo opevao Kustu.

- Na dan kad je objavio svoj prvi roman, zapisao sam „Nobela mu ispred nosa uze Ljosa“. A kad se usprotivio otimanju Kosova na Mokroj gori, „mislio je Ahtisari Kusturicu da prevari“. Konstantinu je trebalo da bude priznat 1.700 godina, a nadam se da današnji velikani neće toliko čekati - rekao je Bećković.

Večeras koncert

Dobitnika dve Zlatne palme u Kanu došle su da podrže mnoge kolege. Među njima je bila i Ružica Sokić, a Tanja Bošković strpljivo je čekala u redu da joj Kusta potpiše primerak knjige. Kusturica će večeras nastupiti kao gost na koncertu Narodnog simfonijskog orkestra iz Praga.
- Sviraćemo delove iz moje opere „Dom za vešanje“ - rekao je Kusturica.


Kurir

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 12 Jun 2013, 07:27
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kusturica: Sloboda Mićalović glumi pored Monike Beluči

Pored Monike Beluči, u najnovijem filmu Emira Kusturice, radnog naslova “Na mlečnom putu”, jednu od većih uloga imaće i naša glumica Sloboda Mićalović

Slika

PORED Monike Beluči, u najnovijem filmu Emira Kusturice, radnog naslova “Na mlečnom putu”, jednu od većih uloga imaće i naša glumica Sloboda Mićalović.


Obelodanio je to u utorak proslavljeni režiser podsetivši da će snimanje početi 14. juna i da će film u prva dva dana biti sniman u okolini Mećavnika na Mokroj Gori, a posle toga na Klobuku kod Trebinja. Italijanska glumica će krajem jula ili početkom avgusta doputovati u grad na Trebišnjici, gde će i biti smeštena. Glavnu mušku ulogu igra Kusturica.

- Monika nije imala nikakve posebne zahteve u odnosu na ostale glumce. Jedino je tražila da tokom i posle snimanja ne bude u lošijem smeštaju od ostalih članova filmske ekipe - rekao je Emir Kusturica.

- Film finansiraju francuska i meksička firma i nema srpskih para, ni iz Republike Srpske ni iz Srbije - bio je kategoričan reditelj i najavio da će tokom snimanja u Trebinju biti promovisan i njegov novi roman “Sto jada”, u izdanju Kompanije “Novosti”.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 19 Jun 2013, 09:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kusturica počeo snimanje u Klobuku

Emir Kusturica počeo snimanje u srednjovekovnom gradu Klobuk, nadomak Trebinja. Film „Na mliječnom putu“ zasnovan na rediteljevoj priči „U zmijskom zagrljaju“ iz zbirke „Sto jada“

Slika
Kusturica u ulozi monaha u delu filma prikazanom u Andrićgradu

U SREDNjOVEKOVNOM gradu Klobuk, nadomak Trebinja, u utorak je počelo snimanje novog filma proslavljenog reditelja Emira Kusturice, čiji je radni naslov „Na mliječnom putu“. Snimanje se nastavlja u četvrtak u selu Uvjeća, pa zatim u centru grada na Trebišnjici.


Da podsetimo, film „Na mliječnom putu“, zasnovan je na rediteljevoj priči „U zmijskom zagrljaju“, iz zbirke „Sto jada“ čije je drugo izdanje nedavno objavila Kompanija „Novosti“. Film će se sastojati iz tri dela - priče o zmiji, ljubavi i monaštvu. Jedan deo snimljenog materijala za ovaj film, pod imenom „Pravoslavlje“, prikazan je na otvaranju bioskopa u Andrićgradu, oktobra prošle godine. U ovoj priči, kao i u celom filmu glavnu mušku ulogu, pravoslavnog monaha tumači sam reditelj. Već taj segment bio je dovoljan da zagolica maštu publike: hercegovački krš, Kusturica u koži monaha, molitva u kamenoj ćeliji... Kroz vinograde monah stiže na liturgiju u manastir Tvrdoš. Tu puni ruksake kamenom, i kreće prema vrhu brda, da bi sav taj životni teret sručio niz liticu...

Glavnu žensku ulogu u novom Kusturičinom filmu tumačiće italijanska diva Monika Beluči, a jedna od bitnih rola poverena je Slobodi Mićalović. Film se pravi u meksičkoj produkciji, a njegova premijera trebalo bi da bude početkom maja u Kanu. Uz manje pauze, biće sniman do kraja oktobra.

Prema ranijim najavama, Monika Beluči će u Trebinje doputovati krajem jula ili početkom avgusta i biće smeštena u jednom od ovdašnjih hotela.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 90 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker