Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 16:59


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: UNESCO  |  Poslato: 02 Jul 2012, 19:01
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
UNESKO (engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu) je specijalna organizacija Ujedinjenih nacija osnovana 1946. godine. Osnovni cilj organizacije je da doprinese miru i sigurnosti kroz podržavanje saradnje među nacijama kroz obrazovanje, nauku i kulturu kao metod pospješivanja univerzalnog poštovanja pravde, zakona, ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda.

Unesko ima 193 zemlje-članice a glavno sjedište organizacije je u Parizu sa preko 50 kancelarija širom svijeta. Unesko upražnjava svoje aktivnosti u pet glavnih programa: obrazovanju, prirodnim naukama, sociologiji, kulturi i komunikacijama. Unesko takođe sponzoriše projekte za pismenost, razvoj tehnike i pedagogije, međunarodne nauke, projekte regionalne kulturne istorije, projekte promovisanja kulturne raznolikosti, program upravljanja društvenim promenama, program posvećen rezervatima biosfere i programe koji podržavaju međunarodne dogovore o čuvanju svjetske kulturne i prirodne baštine.

Jedna od uloga Uneska je da održava listu mjesta svjetske prirodne i kulturne baštine. Ta mjesta se smatraju važnim prirodnim ili istorijskim mjestima ili objektima čije očuvanje je važno za cjelokupnu svjetsku zajednicu. Unesko, s druge strane, nije odgovoran da održava ili štiti mjesto koje je na njihovim listama.
Od 2009. generalni direktor Uneska je Irina Bokova.


Misija i ciljevi

Misija UNESKO-a je doprinos „izgradnja mira“, smanjenju siromaštva, promovisanju održivog razvoja i interkulturalni dijalog kroz obrazovanje, nauku, kulturu, komunikaciju i informisanje. Organizacija se fokusira, naročito, na dva globalna prioriteta: Afrika i ravnopravnost polova.

Ostali prioriteti Organizacije uključuju postizanje kvalitetnog obrazovanja za sve i doživotno učenje, pre svega obraćajući se novim društvenim i etičkim izazovima; negovanje kulturne raznolikosti i kulture mira.

Širi ciljevi i konkretni zadaci međunarodne zajednice - kako je utvrđeno u međunarodno dogovorenim ciljevima razvoja, uključujući i Milenijumske ciljeve razvoja - podupiru sve UNESKO-ve strategije i aktivnosti.


Aktivnosti

UNESKO-a svoje aktivnosti sprovodi kroz pet programskih oblasti obrazovanja, prirodnih nauka, društvenih i humanih nauka, kulture i komunikacije i informisanje.

*Obrazovanje: UNESKO pruža međunarodnu podršku u stvaranju obrazovanijih društava sa mogućnostima obrazovanja za svakoga; podržava istraživanja vezana za uporedno obrazovanje; i pruža ekspertizu i podstiče sposobnost zemalja da ponude kvalitetno obrazovanje za sve. Ovo uključuje:
-Osam specijalizovanih instituta;
-UNESKO-ve katedre, međunarodna mrežu od 644 UNESKO-vih katedri, koje uključuju preko 770 institucija u 126 zemalja;
-Organizacija za zaštitu životne sredine;
-Organizacija Međunarodne konferencije o obrazovanju odraslih (KONFINTEA) u periodu od 12 godina;
-UNESKO ASPnet, međunarodna mreža od 8.000 škola u 170 zemalja.

UNESKO ne akredituje institucije ili visokoškolsko obrazovanje.

*Unesko takođe izdaje javna saopštenja s ciljem informisanja javnosti:
-Seviljsko saopštenje o nasilju: Saopštenje usvojeno od strane UNESKO-a 1989. godine s ciljem opovrgavanja ideje da ljudi imaju biološku predispoziciju za organizovano nasilje.

*Utvrđuje projekte i mesta od kulturnog i naučnog značaja, kao što su:
-Međunarodna mreža geoparkova;
-Rezervati biosfere, kroz Program Čovek i biosfera (MAB), od 1971. godine;
-Grad književnosti;. Godine 2007, prvi grad koji je dobio ovu titulu je Edinburg;
-Ugroženi jezici i projekat jezičke raznolikosti;
-Remek-dela usmenog i nematerijalnog nasleđa čovečanstva;
-Međunarodni registar „Pamćenje sveta“, od 1997;
-Upravljanje vodnim resursima, kroz Međunarodni hidrološki program (IHP), od 1965. godine;
-Svetska baština;

Podsticanje „slobodnog protoka ideja kroz slike i reči“ putem:
-Promovisanja slobode izražavanja, slobode štampe i pristupa informacijama, kroz Međunarodni program za razvoj komunikacije i programa;
komunikacije i informisanosti;
-Promovisanje univerzalnog pristupa IKT, kroz Program informacije za sve (IFAP);
-Promovisanje pluralizma i kulturne raznolikosti u medijima.

*Promovisanje događaja, kao što su:
-Međunarodna dekada za promociju kulture mira i nenasilja za decu sveta: dekada 2001-2010, proglašena od strane UN-a u 1998. godini;
-Svetski dan slobode štampe, 3. maja svake godine, promoviše slobodu izražavanja i slobodu štampe, kao osnovno ljudsko pravo i kao ključnu komponentu svakog zdravog, demokratskog i slobodnog društva;
-Krians esperansa (Dete nade) u Brazilu, u partnerstvu sa Rede Globo, s ciljem prikuljanja sredstava za projekte usmerene ka podsticanju
socijalne integracije i prevencije nasilja;
-Međunarodni dan pismenosti;
-Međunarodna godina kulture mira

*Osnivanje i finansiranje projekata, kao što su:
-Inicijativa Migracija muzeja;
-UNESKO-CEPES, Evropski centar za visoko obrazovanje: osnovan 1972. godine u Bukureštu, Rumunija, kao decentralizovana kancelarija na promovisanje međunarodne saradnje u visokoškolskom obrazovanju u Evropi, kao i u Kanadi, SAD i Izraelu;
-Katalog slobodnog softvera: od 1998. godine UNESKO i Free Software Foundation zajednički finansiraju ovaj projekat katalogizacije slobodnog softvera;
-FREŠ fokusiranje na efikasnu zdravstvenu zaštitu školske dece;
-OANA, organizacija Azijsko-pacifičkih novinskih agencijea;
-Međunarodni savet za nauku;
-Ambasadori dobre volje UNESKO-a;
-ASOMPS, Azijski simpozijum o lekovitom bilju i začinuma, niz naučnih skupova koji se održavaju u Aziji;
-Botanika 2000, program koji podržava taksonomiju, i biološku i kulturnu raznolikost lekovitog i ukrasnog bilja, kao i njihovu zaštitu od zagađenja životne sredine.


Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: UNESCO  |  Poslato: 02 Jul 2012, 19:02
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
26 novih mesta pod zaštitom UNESCO


Grupa od 26 fantastičnih, ali ugroženih mesta širom sveta poslednja je uvrštena na listu svetske baštine UNESCO


Slika
Ostaci grada Šangdu, Kina


U ugroženu kulturnu baštinu ubrojani su mesto rođenja Isusa Hrista i Crkva u Vitlejemu, džamija iz 9. veka u Isfahanu (Iran), istorijski grad Rabat u Maroku, Ksanadu, Kina i barokna zgrada opere u Bajrojtu u Nemačkoj.

Na listi se našao i “Karioka pejzaž između planina i mora” u Rio de Ženeiru.

Na listi svetske baštine nalazi se gotovo 1.000 najneverovatnijih kulturnih i prirodnih mesta. Predstavljamo vam listu najnovijih mesta pod zaštitom UNESCO:

1. Mesto rođenja Isusa Hrista: Crkva i Put hodočasnika u Vitlejemu, Palestina

2. Nalazišta žive, Almden i Idrija (Slovenija i Španija)

3. Džamija Jame u Isfahanu, Iran

4. Kulturni pejzaž Balija: Subak sistem irigacije zemljišta kao manifestacija filozofije Tri Hita Karana, Indonezija

5. Mesto ljudske evolucije na planini Karmel: Nahal Me'arot i Wadi el-Mughara pećine, Izrael

6. Jezera Ounianga, Čad

7. Čengjang nalazište fosila, Kina

8. Zapadni Gati, Indija

9. Pejzaž Grand Pre, Kanada

10. Uzgajanje bisera, svedočanstva o ekonomiji ostrva, Bahrein

11. Sanga Trinational, Kamerun, Kongo

12. Nor Pa de Kale rudarski basen, Francuska

13. Grad Grand Bassam, Obala Slonovače

14. Arheološko nasleđe Lenggong doline, Malezija

15. Kameni stubovi Lena, Rusija

16. Rabat, Maroko

17. Kuća opere u Bajrojtu, Nemačka

18. Kamena ostrva Južne lagune, Palau

19. Granični grad Elvas i njegovo utvrđenje, Portugal

20. Rio de Ženeiro, Karioka pejzaži između planine i mora, Brazil

21. Okrug Basari: Basari, Fula i Bedrik kulturni pejzaži, Senegal

22. Ukrašene seoske kuće u Helsinglandu, Švedska

23. Najveći rudarski kopovi Valonije, Belgija

24. Čatal Hejuk neolitsko naselje, Turska

25. Grad Gonbad e Gabus, Iran

26. Grad Šangdu, Kina


B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 02 Jul 2012, 19:03
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Rio de Žaneiro na listi UNESCO-a


Područje brazilskog grada Ria de Žaneira sa njegovim dugim plažama, blagom klimom i tropskom vegetacijom UNESCO je na 36. zasedanju u Sankt Peterburgu proglasio svetskom baštinom, kao mesto u kome se na jedinstven način spajaju priroda i urbani predeli.


Slika


Znameniti i svetski poznati simboli Rija: brdo Glava šećera, statua Hrista Spasitelja, plaža Kopakabana i veličanstven pogled na zaliv Guanabara - gde su se prvi put januara 1502. godine iskrcali portugalski moreplovci i misleći da su otkrili deltu velike reke koja se uliva u okena, mesto nazvali da Rio de Žaneiro - "januarska reka", bili su dovoljan argument za odluku Komiteta za svetsko nasleđe.

Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu navela je i da su Nacionalni park Tižuka - jedna od najvećih šuma u svetu u nekoj urbanoj sredini - i Botanička bašta doprineli da se u Riju razvije kultura življenja na otvorenom.

Unesko je naveo i da je Rio de Žaneiro priznat i kao umetnička inspiracija muzičarima, pejzažnim arhitektama i urbanistima.

Stavljanje Rio de Žaneira na listu svetske baštine UNESCO-a poboljšaće, smatraju stručnjaci, uslove u oblastima grada koje su u velikoj meri zagađene, poput zaliva Botafogo.

Kako bi neko mesto dospelo na listu svetskog nasleđa ono mora da bude od "izuzetne univerzalne vrednosti" i ispuni barem jedan od deset kriterijuma koji su ustanovljeni 2005. godine.

Kada je reč o kulturnim kriterijuma, mesto mora da predstavlja remek-delo ljudskog kreativnog genija, da pokaže važnu razmenu ljudskih vrednosti kroz istoriju koja je vidljiva u razvoju arhitekture, urbanizma, pejzažne arhitekture, umetnosti, da bude jedinstven svedok kulturne tradicije i civilizacije koja živi ili je nestala, da bude jedinstven primerak arhitekture ili pejzaža koji ilustruje važnu fazu u ljudskoj istoriji, da bude izvanredan primer ljudske interakcije sa prirodnom okolinom ili da bude direktno povezano sa tradicijom, idejama, verovanjima i umetničkim delima izvanrednog univerzalnog značaja.

Osim ovih, da bi dospelo na listu kulturnog nasleđa, nominovano mesto mora da ispunjava i neke "prirodne" kriterijume odnosno da sadrži prirodni fenomen izvanredne lepote, da predstavlja važne faze u istoriji Zemlje, da prikazuje tekuće ekološke i biološke procese u evoluciji života, da sadrži biološki diverzitet i ugrožene vrste.

Na listi se trenutno nalazi 961 mesto, uključujući 745 kulturnih, 187 prirodnih i 29 mešovitih kulturnih dobara. Prema statistici, Italija je dom najvećem broju mesta sa liste svetske baštine - 47.

Dospeće grada Ria i njegove okoline na listu svetske baštine nije retkost i do sada je više gradova dospelo na listu, uključujući Vatikan, Edinburg, stara jezgra Havane i Jerusalima, grad Bat, Braziliju, Salamanku, Veronu, Urbino, Lion, Bagu, Rabat i mnoge druge.


B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 02 Jul 2012, 19:04
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Crkva u Vitlejemu na listi UNESCO


UNESCO je po hitnoj proceduri upisao crkvu Hristovog rođenja u Vitlejemu na Listu svetske kulturne baštine.


Slika


Za upisivanje "Mesta Isusovog rođenja" glasalo je 13 članova Komiteta za kulturnu baštinu, šest je bilo protiv, a dva su bila uzdržana.

Odluka je doneta na sednici u Sankt Peterburgu. Ta crkva se nalazi na palestinskim teritorijama i prvi je palestinski spomenik upisan u Listu svetske kulturne baštine nakon što je Palestina primljena u UNESCO, prošle jeseni.

Zahtev za Vitlejem, jedno od najsvetijih mesta hrišćanstva, prvi je prosleđen svetskoj organizaciji. Proces nominacije uobičajeno traje 18 meseci, ali palestinske vlasti su ga ubrzale, time što su Crkvu rođenja Hristovog i drevnu molitvenu rutu koja vodi do nje proglasili ugroženom.

Ekspertski komitet UNESCO odbacio je tvrdnju da pomenutom svetilištu preti opasnost i predložio je Palestincima da idu regularnim putem, što su oni odbili.

Crkva Hristovog rođenja izgrađena je pre 1.500 godina, a koriste je katolici, pravoslavci i Jermeni.


B92

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 11 Jul 2012, 04:47
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Čatalhojuk na listi svetske baštine

Arheološki lokalitet Čatalhojuk u Turskoj uvršten je na listu svetske baštine UNESCO-a, saopštila je danas kancelarija za kulturu i turizam ambasade Turske u Srbiji.

Slika

Komitet UN za zaštitu svetskog kulturnog nasleđa (UNESCO) doneo je ovu odluku na sastanku u Sankt Peterburgu, pošto je utvrdio da Čatalhojuk ispunjava kriterijume Svetske povelje kulturnog nasleđa.

To je 11. lokalitet u Turskoj koji je upisan u listu svetske baštine UNESCO-a.

Lokalitet Čatalhojuk je neolitsko i kalkolitsko naselje u blizini grada Konija u južnoj Anadoliji, koje datira iz 7400. p.n.e. i do današnjih dana je zadržao autentičnost i integritet.

Reč Čatalhojuk (Çatalhöyük) potiče od reči çatal, što znači "vile, viljuška" i höyük, što znači "brdo, brežuljak"'.

Pre 9.000 godina Čatalhojuk je bio jedno od najvećih svetskih naselja. U vreme kada su ljudi živeli kao lovci-sakupljači ovde je bilo naseljeno oko 5.000 ljudi.

Ovaj lokalitet otkriven je kasnih 50-tih godina 20. veka, nakon čega su počela otkopavanja koja je vodio britanski arheolog Džems Melart između 1961. i 1965. godine.

Mesto je ubrzo postalo međunarodno poznato zbog svoje veličine i guste naseljenosti.

Istraživanja su zaustavljena zbog tehničke nemogućnosti da se u tom trenutku sačuvaju rezultati.

Od 1993. godine medunarodni tim arheologa otpočeo je nova iskopavanja koja će se nastaviti i u drugoj deceniji 21. veka.

Osim toga što je arheološko nalazište, Čatalhojuk je i turistička atrakcija gde posetioci mogu videti mnoštvo slika, skulptura, ukrasnog nakita kao i kuća koje datiraju iz perioda neolita sa krovovima koji su služili i kao prozori i kao vrata, što svedoči o bogatoj kulturi mesta.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 12 Jul 2012, 22:50
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Lepenski vir kriju od Uneska

Srbija još nije kandidovala svoja najčuvenija arheološka nalazišta - Vinču i Lepenski vir - za listu najvažnijih dobara čovečanstva


Slika

Slika

OVE godine se navršavaju tačno četiri decenije od usvajanja Konvencije za zaštitu svetske kulturne i prirodne baštine Uneska, a Srbija još nije kandidovala svoja najčuvenija arheološka nalazišta - Vinču i Lepenski vir - za listu najvažnijih dobara čovečanstva, a ne zna se ni kada će. Paradoks je utoliko veći što ceo svet priznaje da su ovi lokaliteti izvorišta evropske civilizacije.

Jer pre oko 9.000 godina u Lepenskom viru nastali su prva arhitektura, urbanizam i monumentalna vajarska dela u istoriji ljudskog roda, a pre oko 7.500 godina Vinča je bila metropola civilizacije koja se prostirala od Švarcvalda do Crnog mora.


Stručnjaci kažu da je za ovakvo stanje najodgovornija državna administracija, jer Konvencija o zaštiti svetske prirodne i kulturne baštine u članu 12 naglašava da vlade država daju predloge za Uneskovu listu.

SAMO ČETIRI MANASTIRA

SAMO četiri srpska manastira na Kosmetu nalaze se na listi ugrožene svetske kulturne baštine: Visoki Dečani, Pećka patrijaršija, Bogorodica Ljeviška i Gračanica. - Kao potpredsednik Koordincionog tela za KiM i jug Srbije uspeo sam da, uprkos protivljenju nekih naših moćnika, iniciram upis na listu Unesko četiri srpska manastira 2004. godine - kaže prof. Krstić.

- Opšte je poznato da je u Đerdapu, na dunavskoj terasi Lepenski vir, između 1965. do 1969. otkrivena jedna od najblistavijih kultura praistorije čoveka - kaže arhitekta prof dr Branislav Krstić. Nekadašnji predstavnik SFRJ u Komitetu za svetsku baštinu Uneska za „Novosti“ kaže da ga je maćehinski odnos države prema proslavljenom lokalitetu zaintrigirao da ispita zašto on 40 godina nije kandidovan za Uneskovu listu.

- Jedan čuveni direktor Zavoda za zaštitu spomenika rekao je da je čuo da nema uslova za kandidovanje Lepenskog vira jer je on izmešten s originalne lokacije - kaže prof. Krstić. - Zaprepastio se kad sam mu rekao da je to pogrešna pretpostavka, jer je više kulturnih dobara upisano u Svetsku baštinu, iako su izmeštena, na primer čuveni egipatski hramovi u Abu Simbelu.

Naš sagovornik naglašava da se 2010. obratio tadašnjem ministru kulture Nebojši Bradiću s inicijativom da se zauzme u vladi da Lepenski vir i klisura Đerdap što pre budu predloženi za upis u listu svetske baštine kao integralno kulturno i prirodno dobro.

- Bradić je bio začuđen da to nije učinjeno i rekao je da će stvar pogurati, ali je ubrzo smenjen, pa sam se obratio novom, aktuelnom ministru, Predragu Markoviću - kaže prof Krstić - još u junu 2011. obećao mi je sastanak na ovu temu, ali do danas nije odgovarao ni na pozive, ni na pisma.

Slična iskustva sa prećutkivanjem i omalovažavanjem vrednosti Lepenskog vira imao je i arhitekta Hristivoje Pavlović, pasionirani istraživač Lepenskog vira i osnivač društava entuzijasta koji promovišu mesto gde se rodila evropska civilizacija.


- Ljudi iz institucija koji su morali da predlože lokalitet za Uneskovu listu nisu to uradili, jer su navodno mislili da ćemo biti odbijeni - kaže Pavlović. - Nema nikakvog realnog ograničenja da se Lepenski vir predloži za listu zaštićene svetske baštine, kao i obližnji Vlasac, ali i Rudna glava, gde su najstariji rudnici bakra na svetu. Samo neznalice i zlonamerni to ne žele da razumeju.

Slika

LEPENCI

ODNOS državnih insitucija prema Lepenskom viru slikovito ilustruju dokumenti kojima je naša vlada predstavila Srbiju u Dunavskoj strategiji EU.

- Lepenski vir se pominje se samo u okviru projekata razvoja marina - kaže prof dr Branislav Krstić, nekadašnji predstavnik SFRJ u Komitetu za svetsku baštinu Unesko. - Taj projekat obuhvata više opština, pa i Majdanpek u kome je „arheološki lokalitet Lepenski vir sa pristaništem“. U strategiju je uneta izrada prostornog plana za Nacionalni park Đerdap, unutar koga je Lepenski vir, ali se on ne pominje. Zaključak je da Vlada ne vidi Lepenski vir kao dobro svetske baštine.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 19 Jul 2012, 23:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Lepenski vir i Vinča bez zaštite UNESK-a

Zašto vredna kulturna baština Lepenskog vira i Vinče i dalje nisu pod zaštitom uneska. Otpadne vode pokrenule klizište, koje preti da uništi značajna svedočanstava

Slika

NEMA Srbije na mapama kulturnih ruta Evrope, ali ne zato što nema šta da pokaže već zbog neobjašnjivog ignorantskog odnosa države prema neizmerno vrednoj kulturnoj baštini, koje ima doslovno svuda u našoj zemlji. Kao primer neodgovornosti i nebrige prema zaostavštini svetskog značaja, stručnjaci Srpskog arheološkog društva navode Lepenski vir i čuveno neolitsko nalazište u Vinči.

- Vinča je toliko poznat lokalitet da bi odmah ušla na listu svetske kulturne baštine Uneska samo da ju je država ikada kandidovala - kaže dr Dragana Antonović, predsednik Srpskog arheološkog društva. - Nažalost, to se do danas nije desilo.


Kad nas posete kolege iz inostranstva, obavezno traže da vide Vinču, a mi ne znamo šta ćemo od bruke kad ih odvedemo. Na samo dvadesetak kilometara od centra Beograda, lokalitet, ne samo što nema izložbenu postavku, parking i toalet za turiste, već je postao opasan i po istraživače jer je kanalizacija iz obližnjeg naselja pokrenula klizište, koje preti da uništi jedno od najznačajnijih svedočanstava o razvoju ljudske civilizacije.


OBJAVLJIVANJE
- Zbog Vasićevog dela engleski arheolog Čepmen je naučio srpski i ćirilicu, a zatim došao u Vinču na terenska istraživanja. U Londonu 1981. objavio je knjigu koja je danas najčitanije i najcitiranije delo o vinčanskoj kulturi - kaže dr Dragana Antonović. Naša država do danas nije uložila ni u prevod Vasićeve knjige, koja je proslavila Srbiju. A ni rezultati obnovljenih arheoloških istraživanja Vinče od 1976. do 1986. i od 1998. do danas još uvek nisu objavljeni, priznaju u Srpskom arheološkom društvu.

Arheolozi kažu da laici logično - ali pogrešno - pretpostavljaju da su lokaliteti svetskog značaja, kao Lepenski vir i Vinča, pod direktnom ingerencijom i zaštitom države. Gorka je istina da su ovi kameni temeljci evropske civilizacije praktično bez titulara, pod staranjem siromašnih fakulteta, muzeja bez izložbenih prostora i lokalnih samouprava, koji se međusobno glože oko nadležnosti.

- Zato na mestu preistorijske metropole Vinče imamobaraku s tragičnom postavkom, iako Narodni muzej ima toliko vinčanskih predmeta, pre svega figurina preistorijskih Venera, koje zna ceo svet, da može da napravi nekoliko prvoklasnih svetskih postavki - kaže dr Vladimir Davidović, dugogodišnji sekretar SANU i pasionirani istraživač kulturne baštine. - Problem je u Ministarstvu kulture, koje se uglavnom bavi započinjanjem renoviranja zgrada, jer tamo gde ima puno nedovršenih građevinskih radova ima i puno para. Kako od sveta da tražimo zaštitu kad naša država nije napravila ni najbičniju nadsteršnicu nad Vinčom.

Sagovornik “Novosti” naglašava da je primer kako se to radi Viminacijum. - Oni koji su ispred države zaduženi za Vinču nisu čak ni korov sekli već su im to radili studenti arheologije dok je bilo para za letnje kampove. Nažalost, Lepenski vir i Vinča nisu jedini primeri nezaštićene srpske baštine, taj spisak je veoma dug.

Lokalitet Vinča prvi je od 1908. do 1934. godine istraživao otac srpske arheologije Miloje Vasić, zahvaljujući finansijskoj pomoći ruskih i engleskih donatora fasciniranih otkrićem prestonice civilizacije, koja se pre oko 7.500 godina prostirala od Švarcvalda do Crnog mora. U Srpskom arheološkom društvu kažu da je Vasićevo četvorotomno delo “Praistorijska Vinča” objavljeno 1936. poslednji rad kapitalnog značaja iz pera srpskog arheologa o ovoj kulturi.


Novosti


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 27 Jul 2012, 14:42
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Strogi kriterijumi za Uneskovu listu


U javnosti se neretko čuje da je broj dobara iz Srbije koja su na Uneskovoj listi mali s obzirom na sve ono što posedujemo. Međutim, stručnjaci kažu da su kriterijumi za upisivanje na listu mnogo stroži nego ranije.


Od srpskih dobara na listi svetske baštine su manastir Studenica, Stari Ras sa Sopoćanima, više srpskih srednjovekovih spomenika na Kosovu i Metohiji i Gamzigrad – Romulijana.

Od 2002. godine na takozvanoj listi čekanja je još 11 prirodnih i kulturnih spomenika. Arheolozi tvrde da bi ta lista mogla biti proširena.

Predsednica Srpskog arheološkog društva Dragana Antonović kaže da postoji veliki broj spomenika koji bi trebalo da budu predloženi za svetsku Uneskovu listu.

"Svakako su tu praistorijski lokaliteti tipa Vinče, najveći neolitski lokalitet u ovom delu sveta, zatim Rudna glava, sasvim sigurno najstariji rudnik metalne rude u Evropi, Lepenski vir, izuzetna kultura ili možda ceo Đerdap kao prirodna celina", navodi Antonovićeva.

Iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika poručuju da, da bi neki spomenik bio na listi kulturne baštine, mora da bude autentičan, da se razlikuje od 965 dobara koja su već na listi i da to može da se dokaže.

"Ono što je nekad Unesko prepoznavao, pre svega kao estetske vrednosti, arhitektonske, istorijske, sada traže da država članica konvencije dokaže da je sposobna da vodi računa o tom dobru, da je to dobro integrisano u društvo u kome se nalazi u lokalnu zajednicu i celu državu", kaže Brana Stojković iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Kriterijum za upisivanje na listu mnogo je stroži nego ranije, kažu u Srpskoj komisiji za Unesko koja radi u okviru Ministarstva spoljnih poslova.

Pre 40 godina, kada je potpisana konvencija, zemlje zapadne Evrope predložile su gotovo sve što su tada u svojim zemljama smatrale za dobro od izuzetnog značaja. Dokazi o autentičnosti danas, kako kažu nadležni, moraju biti mnogo čvršći.

"Kada se govori o Lepenskom viru, Smederevskoj tvrđavi ili se često kaže - a zašto nisu Petrovaradin ili Kalemegdan, zato što bi to jedino moglo da se uradi u saradnji sa drugim zemljama regiona jer su to dobra koja sama po sebi ne predstavljaju svetsku, univerzalnu vrednost", navodi Slađana Prica iz Ministarstva spoljnih poslova.

Plan je da se prave međunarodni projekti koji bi mnogo lakše plasirali kulturno dobro. Takav regionalni projekat čeka stećke ili dinarski kraš, a, moguće je, i naš Lepenski vir.


RTS

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 02 Avg 2012, 13:30
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
UNESCO OBNAVLJA MANASTIRE NA KOSOVU


UNESCO je usmerio dva miliona dolara koje je dala Rusija za obnavljanje četiri pravoslavna manastira na Kosovu, navodi agencija RIA Novosti


Slika


"Radovi se izvode u Pećkoj patrijaršiji, Dečanima, Gračanici i u crkvi Bogorodice Leviške u Prizrenu", naveli su u predstavništvu.

Rekonstruišu se pročelja i restauriraju freske, rekao je sagovornik agencije, dodajući da se radovima bave jedna srpska i jedna italijanska firma.

Ukaz o izdvajanju dva miliona dolara za UNESCO, za obnavljanje objekata SPC na Kosovu, potpisao je Vladimir Putin juna 2010. godine, dok je bio premijer Rusije.


Akter

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: UNESCO  |  Poslato: 09 Avg 2012, 11:48
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Srpski stećci kandidati za Unesko

Srbija kandidovala tri arheološka nalazišta sa drevnim kamenim spomenicima. Na centralnom Balkanu 70.000 bogumilskih spomenika

Slika
Srpski stećak

ČETIRI bivše jugoslovenske republike pokrenule su 2009. godine projekat pod nazivom „Most ka zajedničkoj budućnosti“, sa ciljem da srednjovekovne stećke, kao deo zajedničke prošlosti, upišu na Uneskovu listu Svetske kulturne baštine. Srbija je kandidovala tri arheološka nalazišta sa drevnim kamenim spomenicima. Dva se nalaze na području opštine Bajina Bašta, Mramorje u Perućcu, Mramorje u Rastištu i Grčko groblje u selu Hrti kod Prijepolja.

- Sahranjivanje pod stećcima obavljano je tokom 14. i 15. veka - kaže arheolog mr Katarina Živković, koordinator pri Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture. - To potvrđuju pojedinačni natpisi uklesani na njima. Najnoviji podaci kažu da na području centralnog Balkana ima oko 70.000 stećaka. Od toga u Srbiji se nalazi oko šest hiljada na više od 200 lokaliteta.


U zapadnoj Srbiji stećci su poznatiji kao mramorovi, a mesta na kojima se nalaze srednjovekovna groblja sa ovakvim obeležjima, narod je nazvao mramorja. Prvi pisani tragovi o stećcima u Perućcu potiču iz 19. veka kada je vlasnik austrijske pilane, postavljene u neposrednoj blizini ovog mesta, I. Erber, zabeležio da ih ima oko 200. Polovinom 20. veka Vojin Ivanović je utvrdio brojku od 112 stećaka, da bi Emina Zečević 1995. godine konstatovala da ih je preostalo 93.

Mramorje u Perućcu leži na desnoj obali Drine na 16 metara iznad njenog korita, na nadmorskoj visini od 239 metara. Posebnu prirodnu vrednost predstavlja rečica Vrelo, poznata kao Reka godina jer od izvora do kraja njenog toka, koji se završava prelepim vodopadom, ima tačno 365 metara, a udaljena je pod Perućačkog mramorja nepunih 150 metara.

Prošle godine za dva meseca obavljeni su konzervatorski radovi na stećcima iz Perućca uz pomoć mehanizacije PD „Drinsko-limske hidroelektrane“, Nacionalnog parka Tara i uz podršku lokalne samouprave. Izveli su ih arheolog mr Maja Đorđević, Miladin Ivković, vajar konzervator i saradnici Duško Plemić, Dragan Kljajić, Sreten Stamatović. Isti radovi uskoro će se obaviti na Mramorju u Rastištu.

- Groblja sa stećcima u Perućcu, Rastištu i Hrtima su u Srbiji dobila status kulturnog dobra, a upisom na Listu svetske baštine dobiće mnogo više na značaju i vrednosti. Osnovni cilj je da se lokaliteti sa stećcima zaštite, sačuva nasleđe, budu potencijal za razvoj turizma, umetnosti i stvaranje lokalnog brenda

- istakla je mr Katarina Živković.


Novosti


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 67 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker