Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:51


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 16 Avg 2012, 16:55
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Društvo umetnika Zograf


U Narodnom muzeju Kraljevo , Trg Svetog Save 2, u četvrtak, 16. avgusta u 20. sati otvara se izložba radova umetničke grupe Zograf ( 1927 - 1940).


Slika


DRUŠTVO UMETNIKA ZOGRAF osnovano je 1927. godine i pojavljivalo se na umetničkim smotrama do 1933. godine. Zvanično je prestalo da postoji 1940 g. Stalni ili povremeni članovi ZOGRAF-a bili slikari Živorad Nastasijević, Vasa Pomorišac, Zdravko Sekulić, Svetolik Lukić, Josip Car, Radmila Milojković, kao i slikar i scenograf Stanislav Beložanski, vajar Ilija Kolarović, arhitekte Branislav Kojić i Bogdan Nestorović.

Izložbu čini 35 originalnih umetničkih dela iz četiri muzejske ustanove Srbije: Narodni muzej Beograd, Muzej savremene umetnosti Beograd, Muzej Rudničko-takovskog kraja i Galerija Matice srpske. Izložba se posle Gornjeg Milanovca, Beograda i Novog Sada predstavlja u Narodnom muzeju Kraljevo u okviru manifestacije Žički duhovni sabor - Preobraženje 2012. Izložbu otvara Žana Gvozdenović, kustos Muzeja savremene umetnosti, Beograd.


Arte

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 17 Avg 2012, 18:04
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
ZABORAVLJENO PIKASOVO DELO


Jedan muzej u Indijani saopštio je da će prodati rad u staklu Pabla Pikasa koji je gotovo pola veka bio zaboravljen u skladištu


Slika


Muzej u Evansvilu saopštio je da je delo nazvano "Žena koja sedi sa crvenim šeširom" poklonjeno muzeju 1963. godine, prenosi AP. Muzejski zvaničnici objasnili su da je rad bio katalogiziran kao delo inspirisano dizajnom za Pikasovu sliku, ali ga je zapravo uradio umetnik Žemo. Tek kasnije se ispostavilo da je reč o Pikasovom delu.

Predsednik muzeja Stiven Kron rekao je lokalnim medijima da je odbor muzeja odlučio da njujorška aukcijska kuća Gernsej proda komad zbog toga što im je skupo da delo izlažu, obezbede, očuvaju i osiguraju.

Kron je rekao da se za sada ne zna na koliko je procenjeno delo.


Akter

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 19 Avg 2012, 12:19
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Britanske vlasti stopirale prodaju Pikasove slike


Britanske vlasti su privremeno blokirale prodaju jedne slike španskog majstora Pabla Pikasa, procenjene na 50 miliona funti (78 miliona dolara), u pokušaju da je zadrže u zemlji.


Slika


Kako prenosi AP, slika "Dete sa golubicom" nastala je 1901. na početku Pikasovog čuvenog "plavog perioda". Iako u vlasništvu privatnog kolekcionara, godinama je bila izlagana u raznim britanskim galerijama.

Vlasnik je najavio nameru da proda sliku, ali je vlada danas stopirala transakciju u skladu sa zakonom koji joj dozvoljava da odloži izvoz umetničkih dela od "izuzetnog kulturnog značaja".

Javni muzeji i galerije imaju do 16. decembra da prikupe novac za kupovinu slike mada, imajući u obzir visinu njene cene, malo je verovatno da će u tome uspeti čak i uz pomoć pomenutog zakona koji omogućava javnim institucijama da dela koja se smatraju "nacionalnom baštinom" nabave po znatno nižim cenama.

Nedavno je na osnovu tog zakona muzej Ešmolin u Oksfordu otkupio "Portret gospođice Klaus" francuskog slikara Eduara Manea iz 1868. godine.

Muzej je za sliku, koja je bila prodata jednom stranom kolekcionaru za 28,5 miliona funti, dao "samo" osam miliona funti koje prikupio posredstvom donacija i prihoda od lutrije.


Blic

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 20 Avg 2012, 13:03
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Da Vinči je na "Tajnoj večeri"?


Stručnjaci dugo vremena smatrali da je svoj lik umetao i na svoja platna. Sada, jedan stručnjak ima uzbudljivu, novu teoriju - Da Vinči je naslikao samog sebe - i to dva puta - na jednoj od najpoznatijih slika svih vremena - "Tajnoj večeri".


Slika


Ros King, autor međunarodnog bestselera "Brunelleschi's Dome" (Bruneleskijeva kupola) veruje da je Leonardo svoj lik iskoristio kao inspiraciju za apostole Tomu i Jakova Zevedejeva na 500 godina staroj fresci u Milanu.

Njegov dokaz delimično se zasniva na malo poznatoj pesmi iz 1490 -ih, vremena kada je Da Vinči radio na "Tajnoj večeri". Njen autor Gasparo Viskonti bio je prijatelj umetnika i u pesmi se na duhovit način podsmeva neimenovanom umetniku što je svoj potret umetnuo u slike, "i pored toga što je zgodan".

Priče o lepoti Da Vinčija su ostale zabeležene još od 16. veka i dela Đorđa Vazarija koji je slikara opisao kao biće koje je nebo obdarilo lepotom i talentom. A, na fresci Toma ima podignut prst u gestu koji, ako je suditi prema Da Vinčijevim savremenicima, liči na Leonardov.


Slika
Leonardo Da Vinči - Portret crvenom kredom


King takođe ukazuje na crtež crvenom kredom, za koji se veruje da je portret Da Vinčija iz oko 1515. godine. Na portretu, koji je uradio jedan od njegovih učenika, vidi se klasično lep muškarac sa grčkim nosem, talasastom kosom i dugom bradom koja je bila retkost za Italijane 15. veka.

Na "Tajnoj večeri" Toma, koji sedi desno od Hrista, i Jakov Zevedejev (drugi s leva) podsećaju na taj lik - svojim nosevima, kosom i bradom.

"Tajna večera je jedino delo koje niko - ni laik ni akademik - nije pokušao da identifikuje kao Leonardov portret", rekao je King britanskom listu "Indipendent".

Kingovo najnovije istraživanje o Leonardu i "Tajnoj večeri" biće objavljeno krajem avgusta u Britaniji.

Danas je malo toga ostalo očuvano od Leonardovog originalnog murala koji se nalazi u crkvi Santa Marija dela Gracija. Slika je preživela bombaški napad saveznika u Drugom svetskom ratu, nakon čega su vlažni zidovi doveli do propadanja freske i spornih restauracija.

U svojoj knjizi King navodi da je pronalaženje Leonarda na slikama postalo omiljena zabava. On dodaje da je najpoznatiji, kako se do sada verovalo, autoportret umetnika crvenom olovkom zapravo urađen 1490-ih, kada i "Tajna večera" i da zbog toga ne može biti reči o autoportretu.

Stručnjak za Da Vinčija, Čarls Nikol smatra da bi se od svih apostola Leonardo najviše identifikovao sa Nevernim Tomom, jer je "verovao u postavljanje pitanja, umesto u prihvatanje onoga što mu ljudi kažu".


B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 21 Avg 2012, 18:32
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Izložba Bore Baruha u Nišu


Radovi beogradskog slikara Bore Baruha biće predstavljeni niškoj publici u utorak u galeriji "Srbija" u centru grada.


Slika


Baruh važi za predstavnika intimizma i poetskog realizma, a stvarao je u periodu između dva svetska rata.

Na izložbi pod nazivom "Dvostruko blagosloven" biće predstavljene slike iz muzeja Srbije i porodične kolekcije.

Otvaranje izložbe najavljeno je za 20h, a radovi će biti izloženi u Nišu do 11. septembra.

O slikaru:

Bora Baruh je rođen u Beogradu 1911. godine, a jedno vreme je živeo u Nišu gde je završio gimnaziju. Nakon završetka Pravnog fakulteta u potpunosti se posvećuje umetnosti.

Na prvoj izložbi njegov talenat primetila je Jevrejska opština koja mu iste godine dodelila atelje i stipendiju za školovanje u Parizu. Tamo je svoj rad počeo kao slikar impresionističke škole, a potom se razvio u koloristu.

Bora Baruh je za sobom ostavio oko 200 slika i skoro isto toliko crteža na kojima su portreti, gradske vedute, pejzaži, enterijeri i mrtva priroda.


Juzne vesti

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 27 Avg 2012, 13:20
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Poetika i sudbina 20. veka


U Salonu Narodnog muzeja Zrenjanin u četvrtak 30. avgusta 2012. godine u 19 časova biće otvorena izložba pod nazivom “Poetika i sudbina 20. veka” iz Zbirke Doma vojske Srbije. Izložba predstavlja izbor iz Umetničke zbirke Doma Vojske Srbije koja broji više od 1.500 eksponata.


Slika


Ova kolekcija je formirana uglavnom od poklona umetnika koji su decenijama izlagali u Velikoj galeriji. Obuhvata značajna ostvarenja nastala tokom 20. veka, uključujući i period neposredno posle Drugog svetskog rata, čijom analizom se može sagledati razvoj likovnog stvaralaštva na području nekadašnje Jugoslavije.
Autori izložbe - istoričar umetnosti Nikola Kusovac i doskorašnji načelnik Galerije Doma VS Milorad Bubanja, odabrali su 46 dela 39 umetnika sa nekadašnjih jugoslovenskih prostora, poput Vlaha Bukovca, Jovana Bijelića, Ljube Babića, Lazara Vujaklije, Ljube Ivanovića, Petra Lubarde, Peđe Milosavljevića, Miodraga B. Protića, Marina Tartalje, Aleksandra Tomaševića, Koste Hakmana, Krste Hegedušića, Marka Čelebonovića, Save Šumanovića i drugih.
Postavka predstavlja deo ponude Medija centra „Odbrana“ u saradnji i razmeni programa sa muzejima, galerijama, legatima, zadužbinama i drugim kulturnim institucijama u Srbiji. Do sada je predstavljena u Beogradu, Novom Sadu i Nišu i privukla je veliku pažnju javnosti. Realizacija ove izložbe predstavlja nastavak uspešne saradnje Medija centra „Odbrana“ i Narodnog muzeja Zrenjanin koja je započeta prošle godine, kada je na isti dan u beogradskom Domu vojske Srbije otvorena izložba „Majstori banatskog slikarstva od 18. do 20. veka“, autora Olivere Skoko, kustosa zrenjaninskog muzeja. Zrenjaninskoj publici će o Zbirci Doma Vojske Srbije govoriti istoričar umetnosti Nikola Kusovac, dok će izložbu otvoriti gradonačelnik Zrenjanina mr Ivan Bošnjak. Izložba će u Narodnom muzeju Zrenjanin biti otvorena do 10. oktobra 2012. godine.

O Zbirci Doma Vojske Srbije

Nasuprot srećnim evropskim narodima u čija su jedra duvali povoljni vetrovi razvoja i koji su u miru ispisivali stranice svoje istorije, Srbi su prečesto bili izlagani žestokim burama, katkad i pravim uraganima. Više vremena borili su se za slobodu ili ratovali da je očuvaju, nego što su živeli u miru i bezbrižno. Ipak, uprkos svemu, stizali su Srbi da izgrade i stvore. Tako je bilo vekovima, posebno u dvadesetom, a tako je i sada. Stoga su, upornošću onoga koji je na zlo svikao, Srbi tvrdoglavo obnavljali porušeno i koristeći svaku povoljnu priliku, svako zatišje i svaki predah, stvarali nova materijalna dobra i uporedo sa njima nove duhovne vrednosti.
Pošto stvaralaštvo podrazumeva postojanje onih kojima je namenjeno, pre svega naručioce, prirodno je da se upravo među njima nađu čuvari onog što se poručuje. U početku su to bili moćni pojedinci ili elite određenih društava, odnosno njihove institucije i posrednici, čuvari riznica i trezora, zatim nosioci vere i tvorci sakralnih objekata, da bi na kraju došli pregaoci na polju prosvete i kulture.
Tako su se prve značajnije zbirke umetničkih dela, pretežno crkvenih utvari i relikvija, formirale kod Srba pri većim i bogatijim manastirima, najčešće zadužbinama srpskih vladara, u njihovim hramovima i riznicama. Kasnije u mitropolijskim rezidencijama i vladičanskim dvorovima. Kada je pak posle ustanaka 1804. i 1815. došlo do stvaranja moderne srpske države, sa svim njenim svetovnim institucijama, počele su da se formiraju zbirke na dvorovima vladajućih kuća Obrenovića i Karađorđevića.
U novije doba, naročito posle Prvog svetskog rata, među skupljače i čuvare plodova materijalne kulture i umetnosti kod Srba, pored specijalizovanih ustanova kao što su muzeji i galerije, zapaženo su se svrstale mnoge državne institucije. Tako su se u reprezentativnim zdanjima vlade i skupštine, zatim u zgradama ministarstava, posebno obilato u Ministarstvu inostranih poslova i njegovim poslovnicama, ambasadama, konzulatima, vojnim i ekonomskim misijama, kulturnim centrima i tako redom, sabrale vredne zbirke umetničkih dela. Njima su se u jednom razdoblju zapaženo pridružile i moćne finansijske i privredne organizacije. Nevolja je samo što se sada, u skladu sa procesima državne razgradnje i sveopšte privatizacije, mnoga sabrana kulturna dobra nepravdeno dele i olako rasprodaju, razvalače se na očigled nemoćne ili nezainteresovane države. Naravno, nije nevolja što dobra menjaju vlasnika, nisu uništena, već je šteta što nije pronađen mehanizam kojima bi ona bila ustupljena nadležnim ustanovama zaštite i tako ostala dalje u posedu zajednice.
U tom pogledu svetao primer predstavlja vojska, kako ona jugoslovenska tako i srpska. Ne samo zbog rano preuzete brige oko sabiranja, čuvanja i prezentiranja dela značajnih za istoriju vojske, preko Vojnog muzeja, nego jednako značajno i plodno zbog uspostavljene mreže domova vojske kao žarišta kulturnih zbivanja svojih sredina, nekad širom Jugoslavije a sada Republike Srbije.
Mada još nije sazrela svest o tome koliko su i kako domovi vojske svojim javnim delovanjem odigrali mnogostrano važnu ulogu, pre svega na polju prosvete, kulture i umetničkog stvaralaštva, i to ne samo za sopstvene potrebe već mnogo šire, po svekoliku zajednicu, ipak se može bez straha od preterivanja, na osnovu onoga što je poznato i što je još u funkciji, kao na primer Dom Vazduhoplovstva u Zemunu, Dom Garde u Topčideru i nadasve Dom Vojske Srbije u Beogradu, zaključiti da su u pitanju ustanove prvorazrednog društvenog značaja. Pri tome se posebno mora istaći ukupna, minula i tekuća, delatnost centralne ustanove tog tipa, nekada Ratničkog doma, potom Centralnog doma JNA, Doma JNA, Centralnog kluba Vojske Jugoslavije i sada Doma Vojske Srbije. Zahvaljujući dobro osmišljenom radu, stručnjacima koje je angažovala i koje angažuje u izvršenju raznorodnih programa vezanih za vojnostručno i prosvetno obrazovanje, a kada je u pitanju likovna kultura posebno zapaženo i uspešno od osnivanja Galerije, ova ustanova izrasla je u svjevrstan kulturni centar koji je svojom delatnošću zračio na prostoru nekadašnje Jugoslavije, kao što sada zrači širom Republike Srbije.
Činjenica je, pri tome, da ugledu Dom Vojske Srbije kao značajnog kulturnog centra umnogome doprinosi Zbirka likovnih dela koja se u njoj sabrala tokom minulih decenija, tačnije posle 1953. kada je počela sa radom njegova Galerija. Od tada se pri Domu formirala, uglavnom otkupom, prateći programe rada Galerije, njenu izlagačku i pedagošku aktivnost, Zbirka likovnih dela čije umetničke vrednosti uveliko prevazilaze lokalne i regionalne granice.
Da je upravo tako bolje od svega svedoče neprolazne likovne vrednosti slika odabranih za ovo sažeto ali efektno predstavljanje Zbirke Doma Vojske Srbije. Mada u Zbirci Doma ima nekoliko značajnih ostvarenja nastalih tokom prve polovine HH veka, kao što su slike Vlahe Bukovca, Ljube Ivanovića, Save Šumanovića i Marina Tartalje, ipak okosnicu njenih vrednosti predstavljaju dela srpskih i jugoslovenskih umetnika rađena tokom druge polovine HH veka. Tako se hronološki posmatrano mogu više ili manje iscrpno i upečatljivo pratiti osnovni tokovi razvoja jugoslovenskog likovnog stvaralaštva, počev od dela nastalih neposredno posle Drugog svetskog rata sve do raspada avnojevske Jugoslavije. Tačnije, na početku od slika Mila Milunovića (Posle pobede), Ljube Babića (Plješevica), Koste Hakmana (Sutjeska), a donekle još Jovana Bijelića i Đorđa Andrejevića Kuna, zatim, zalaženjem u drugu polovinu veka, prvo delima Petra Lubarde, Zore Petrović, Milana Konjovića, Krste Hegedušića, Mice Todorović, Vilima Svečnjaka, Marka Čelebonovića, Nikole Martinoskog, Majde Kurnik, Miodraga B. Protića, Milana Popovića, Aleksandra Tomaševića i Lazara Vujaklije, koja svedoče o sve življim i sadržajnijim zbivanjima, kao i o sticanju sve većih stvaralačkih sloboda, u jugoslovenskom likovnom životu pedesetih i šezdesetih godina. Ista linija uspona likovnih vrednosti i osvajanja stvaralačkih sloboda očituje se i u ovde izloženim delima Peđe Milosavljevića, Antona Gojmira Kosa, Nedeljka Gvozdenovića, Franca Miheliča, Vinka Grdana, Miće Popovića, Ljubice Cuce Sokić, Aleksadra Lukovića, Radenka Miševića, Ksenije Divjak, Miljenka Stančića, kao i Milića Stankovića.
Konačno, bez obzira što ovde i ovom prilikom predstavljen izbor dela iz Zbirke Doma Vojske Srbije ne predstavlja svekoliku složenost aktuelnih strujanja tipičnih za umetnost druge polovine prošlog veka, ipak je dovoljan, zbog visokih vrednosti svakog rada ponaosob, da pruži uverljivu predstavu o najvišim stvaralačkim dometima unutar jugoslovenske istorije umetnosti u decenijama njenog kraja.

Nikola Kusovac

Arte

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 01 Sep 2012, 12:27
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
"KRALJEVI SRBIJE" U BELOM DVORU


Izložba slika "Kraljevi Srbije", autora Milana Stojkova, otvorena je u Belom dvoru, saopšteno je iz Krunskog saveta


Slika


Kako je navedeno, postavkom ove izložbe u prostoru Belog dvora, jednom od legata dinastije Karađorđević, kao i na samim slikama, uspostavljena je veza između prošlosti i sadašnjosti, umetnosti i zbilje.

U ime princa Aleksandra Karađorđevića izložbu, u organizaciji Centra za kulturu i edukaciju "Dositej Obradović", otvorio je predsedavajući Krunskog saveta Dragomir Acović.

Izložba će biti otvorena za posetioce od 1. do 5. septembra, u terminima od 11 i 14 sati, a zainteresovani mogu da se jave dan ranije Kancelariji princa Aleksandra i najave posetu, navodi se u saopštenju.


Akter

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 03 Sep 2012, 14:03
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
"Povelja Sv. Luke" slikaru Branislavu Iliću iz Zvečana


Slika


ZVEČAN - Dodelom slikarskog priznanja "Povelja Sv. Luke" Branislavu Banetu Iliću u Zvečanu je zatvorena 16. kulturno-umetnička manifestacija "Sokolica 2012".

"Raznovrsnost tehnike i motiva karakterišu njegova dela. On je akvarelom, uljem i grafikom dočaravao i oživljavao staru Mitrovicu , drevni Zvečan, manastire na Kosovu i sadašnje okruženje", navodi se u obrazloženju žirija organizacionog odbora kolonije "Sokolica 2012".

Ilić je učesnik brojnih kolonija i dobitnik priznanja, a organizovao je i više samostalnih izložbi.

Ljubitelji slika mogu da pogledaju u Zvečanu i izložbu dela nastalih na ovogodišnjoj, sinoć završenoj, likovnoj koloniji. Na manifestaciji su osim slikara učestvovali i pesnici iz zemlje i inostranstva.

Pokrovitelji manifestacije bili su Kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, opština Zvečan i kombinat Trepča.


Glas javnosti

_________________
Slika


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 08 Sep 2012, 17:29
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Mona Liza se seli u Firencu?


U Italiji je pokrenuta peticija koja već ima 150.000 potpisa za povratak Mona Lize u njen “rodni grad” Firencu.


Slika


Najpoznatija slika na svetu, delo Leonarda da Vinčija, trenutno se nalazi u pariskom Luvru, a pravo na nju traži muzej Ufizi iz Firence.

Ona je već jednom bila izložena u tom muzeju početkom 20. veka, tvrdi italijanski Nacionalni komitet za istorijsko i kulturno nasleđe koji je i organizovao peticiju.

Predsednik Komiteta Silvano Vinćenti kaže da je već poslat formalni zahtev francuskom ministru kulture Aureliju Filipetiju, kojim se traži vraćanje slike. On dodaje da bi povratak Mona Lize bio korak “od istorijskog, simboličkog i moralnog značaja”.

Međutim, muzej Luvr već je odbio zahtev Komiteta.

Deluje da prava Firence na ovo čuveno Renesansno delo ipak nisu tako utemeljena.

Leonardo je rad na portretu Lize Đokondo, žene bogatog toskanskog trgovca svile počeo 1503. Međutim, istoričari smatraju da ju je poneo sa sobom kada se preselio u Francusku 1516.

Francuska kraljevska porodica tada ju je zatražila za sebe, ali je posle Francuske revolucije “završila” u Luvru.

Iz pariskog muzeja ukradena je 1911. i pronađena dve godine kasnije u kući jednog italijanskog patriote i bivšeg zaposlenog u Luvru, Vićenca Peruđija u Firenci.

Tada je kratko bila izložena, prvo u Ufiziju, a zatim u Rimu, pre nego što je vraćena u Luvr iste godine.

Portret Mona Lize iz 16. veka rađen je uljanim bojama na drvenoj podlozi i u vlasništvu je Vlade Francuske.

Originalni naziv je “Portret Lize Gerardini, žene Frančeska del Đokonda” i zapravo je malog formata: njene dimenzije su 76,8 x 50 cm.

Mona Liza važi za najpoznatije delo na svetu, a njen misteriozni osmeh predmet je debate već decenijama.

Detaljno istraživanje koje je uključilo i rendgenski pregled, pokazalo je da je delo restaurirano čak tri puta. Trodimenzionalna slika dobijena zahvaljujući infracrvenoj kameri pokazala je da Mona Liza nosi i veo koji je bio tipičan za mlade majke tog vremena.


B92


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Slikarstvo  |  Poslato: 09 Sep 2012, 14:01
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Renoarova slika vredna 100.000 dolara nađena na buvljoj pijaci


Slika za koju stručnjaci veruju da ju je naslikao čuveni francuski umetnik Pjer Ogist Renoar, nađena je na buvljoj pijaci, prenosi “Njujork tajms”.


Slika


Nju je u Virdžiniji na buvljoj pijaci kupila jedna neimenovana žena zajedno sa kutijom i lutkom drvoseče Pola Banjena i plastičnom figurom krave za samo 50 dolara.

Slika se kod nje nalazila duže od godinu i po dana zaboravljena na gomili sa raznim stvarima.

Ženi se dopadao ram slike i odlučila je da ga odvoji od slike, ali ju je njena majka sprečila u tome i rekla joj da je odnese kod stručnjaka da bi utvrdili da li je vredna.

Njena majka je pomislila da bi to mogla biti Renoarova slika, jer se njegovo ime nalazilo na ramu.

Stručnjaci iz aukcijske kuće “Potomak” pregledali su sliku i ubrzo zaključili da se radi o Renoarovom “Pejzažu na obalama Sene” i da procenili njenu vrednost na između 75.000 i 100.000 dolara.

- Čim je vidite znate da je to prava stvara - rekla je En Norton Krejner iz aukcijske kuće.

Krejnerova je saznala da se slika do 1925. godine nalazila u galeriji Bernajm-Žen u Francuskoj, a kasnije prodata Herbertu Meju, suprugu Sejdi A. Mej, poznate kolekcionarke iz Merilenda.

Nije jasno kako je ona dospela iz kolekcije gospođe Mej na buvlju pijacu.
Sadašnja vlasnica slike odlučila je da je proda.

Slika će se naći na aukciji krajem septembra.


Blic


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 87 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker