Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 09:55


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Depresija  |  Poslato: 02 Nov 2013, 16:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Internet povezan s depresijom?

Naučnici tvrde da ljudi koji mnogo vremena provode na internetu imaju veće šanse da obole od depresije. Previše vremena na družtvenim mrežama može štetno delovati po mentalno zdravlje

Slika

LONDON - Naučnici tvrde da ljudi koji mnogo vremena provode na internetu imaju veće šanse da obole od depresije.


Psiholozi univerziteta u engleskom gradu Lidsu otkrili su da ljudi koji mnogo vremena provode na društvenim stranicama ili na stranicama na kojima "četuju" zapravo manje vremena provode u stvarnim društvenim interakcijama, što bi moglo imati štetne posledice po njihovo mentalno zdravlje.

Tim naučnika proučio je kako grupa od 1.319 ljudi uzrasta od 16 do 51 godine koristi internet, a dobijene rezultate su uporedili s nivoom izraženosti simptoma depresije, piše portal Moj doktor.

Oni su otkrili da je 1,2 odsto učesnika tog istraživanja, uglavnom mlađih, zavisno od interneta i da ti korisnici imaju umerene do jako izražene simptome depresije.

Doktorka Katriona Morison, vođa istraživanja je upozorila da zamena normalnih društvenih interakcija internetom može da upućuje na psihološke poremećaje poput depresije i zavisnosti.

"Naše istraživanje ukazuje da je prekomerno korišćenje interneta povezano sa depresijom, ali ne znamo šta se prvo javlja - da li internet privlači depresivne ili je uzrok depresije", objasnila je dr Morison.

Simptomi depresije razlikuju se od osobe do osobe, ali uključuju probleme sa spavanjem, letargiju, očaj, smanjen apetit, plačljivost, razdražljivost i probleme s koncentracijom.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Depresija  |  Poslato: 20 Nov 2013, 22:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Depresivni ste? Pomozite sebi ovim jednostavnim metodama

Iako su terapije i lekovi ključni za kontrolu depresije, postoji puno toga što možete sami uraditi i na taj način joj se uspešno odupreti. Promene u opštem ponašanju i navikama, kada je reč o fizičkim aktivnostima, ishrani i životnom stilu - mogu biti jako efikasan način da se prirodnim putem izborite sa depresijom.


Slika


- Depresija je fizičko oboljenje kao što su bolesti srca, dijabetesa i raka. Ne možete se izlečiti, ako se samo trudite. Razumite i prihvatite sebe - kaže ugledni klinički psiholog Ričard Raskin u njujorškoj klinici „Litchfield“.

Pročitajte šta još da uradite da biste se osećali bolje.

1) NE OSAMLJUJTE SE

Nije lako govoriti o svom depresivnom stanju, ali je bolje nego čuvanje tajne.

- Neće vas svi razumeti. Mentalni problemi su veoma teški za okolinu. Ali, čak i ako naiđete na nerazumevanje prijatelja, članova porodice tražite emotivnu podršku na drugom mestu. U nekoj zajednici na primer. Ne dozvolite da budete izolovani - kaže Raskin.

2) VEŽBAJTE REDOVNO

Teretana je, verovatno, poslednja stvar na koju mislite dok vam psihički nije dobro, ali fizičko pokretanje može učiniti da se oseć́ate bolje. U jednoj studiji, pacijenti koji su redovno vežbali na traci ili statičnom biciklu za 12 nedelja smanjeni su simptomi depresije za skoro 50 odsto.

3) ODLOŽITE VAŽNE ODLUKE

Depresija utiče na percepciju, tako da mudro odložite velike odluke o vezama ili u karijeri dok se ne osećate bolje. Jedan od simptoma depresije je negativan pogled na mnoge stvari. Depresija menja sud o gotovo svemu, a vi niste svesni toga. Ako morate da reagujete u datom trenutku savetujte se sa bliskim osobama, prijateljima, porodicom.

4) BRINITE O ZDRAVLJU

Ako ne uspevate da vodite računa o opštem zdravstvenom stanju, to može da pogorša simptome depresije. Istraživanja pokazuju da depresija može uticati na bolesti kao što je dijabetes.

5) ODRŽAVAJTE SVAKODNEVICU

Bez obzira na aktivnosti kojima se tokom dana bavite, pokušavajte da ih obavljate uvek u isto vreme.

- Rutina u ovakvim stanjima može da bude spasonosna. Pokazuje da ste u stanju da se borite i da ste sposobni za oporavak - kaže Raskin.

6) HRANITE SE ZDRAVO

Ono što jedete utiče na vaš mozak. Ako ste depresivni hranite se zdravo, jedite dosta žitarica, voća, povrća i proteina. Ugljeni hidrati i namirnice koje sadrže vitamina D povećavaju nivo serotonina, neurotransmitera u vezi sa raspoloženjem. Istraživanja pokazuju da Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi, mogu biti značajna pomoć u borbi protiv depresije.

7) IZBEGAVAJTE ALKOHOL

Alkohol ili bilo koje druge hemijske supstance mogu da naprave haos u mozgu. Izbegavajte društvo u kom se pije, birajte s kim ćete provoditi vreme. Mada vam na prvi mah deluje da ćete uz alkohol ublažiti simptome, on je na duge staze štetan. Čaša vina, ponekad, ne može da škodi.

8) SPAVAJTE

Najčešći simptom i pratilac depresije je poremećaj sna. To nije pravilo, ali je veoma čest slučaj. Iako je nepoznanica dosta toga u vezi povezanosti depresije i spavanje, stručnjaci preporučuju da depresivni ljudi treba dobro da se ispavaju i da održavaju redovan raspored sna.

9) NE OPTEREĆUJTE SE

Okidač za depresiju, najčešće, je stres i preopterećenost. Ako ste skloni da zapadnete u ovo stanje, onda ne pretrpavajte svoj svakodnevni život obavezama. Budite racionalni, obavljajte jedan po jedan planirani zadatak.

Ne morate uvek da radite punom parom, nekada popustite. Ako je potrebno uzmite slobodan dan ili kraći odmor.


blic.žena

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Depresija  |  Poslato: 15 Mar 2014, 21:33
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Molitva i meditacija kao antidepresiv

Nakon upražnjavanja molitve i meditacije, kao relaksacionih tehnika, ispoljili su se pozitivni rezultati kod pacijenata sa blažim oblikom depresije ili teskobe, kao i kod dijabetičara, srčanih bolesnika, hroničnih bolesti zavisnosti..


Slika


Samo 30 minuta dnevno molitve i meditiranja, ublažava simptome teskobe i depresije, pokazali su rezultati čak 47 kliničkih istraživanja. Komparativna istraživanja potvrdila su pretpostavke naučnika da osobe, koje na ovaj način stiču unutrašnji mir, imaju efekat kao da uzimaju redovno antidepresive, istakao je profesor dr Martin Perkins sa Univerziteta "Džon Hopkins",institucije koja je rukovodila projektom.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

Naučnici su proučavali promene simptoma kod osoba koje su patile od različitih zdravstvenih problema. Analizirali su ponašanje onih koji pate od nesanice i fibromijalgije (hroničnog oboljenja koje karakteriše specifičan bol u mišićima, vezivnom tkivu, ligamentima, umor). Tek manji broj ispitanika patio je i od nekih mentalnih bolesti.

Nakon upražnjavanja molitve i meditacije, kao relaksacionih tehnika, ispoljili su se pozitivni rezultati kod pacijenata sa blažim oblikom depresije ili teskobe, kao i kod dijabetičara, srčanih bolesnika, hroničnih bolesti zavisnosti...

Ciklus je trajao osam nedelja, učestovalo je čak 3.515 učesnika, a pozitivne efekte je u punom smislu pokazivao i nakon šest meseci po završenom istraživanju.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Depresija  |  Poslato: 17 Nov 2014, 21:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Depresija košta milijarde

Od depresije u Srbiji, kako se procenjuje, pati između 250.000 i 400.000 ljudi, ali, zvanično se prošle godine lečilo samo 2.800.

Slika

Svaki deseti zaposleni u EU izostajao je s posla zbog depresije, podaci su Evropskog udruženja za depresiju. Najviše obolelih ima u Velikoj Britaniji, najmanje u Italiji, a svaki četvrti zaposleni nikada ne bi poslodavcu prijavio od čega pati, jer smatra da bi mu to ugrozilo radno mesto. Depresija je mentalni poremećaj od koga boluje više od 120 miliona ljudi u svetu.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, tokom prethodne decenije ovo oboljenje je bilo među vodećim poremećajima zdravlja, na četvrtom mestu, iza ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularnih oboljenja i raka pluća. Razlog, kažu stručnjaci - dugogodišnja izloženost kontinuiranom stresu u našoj zemlji.

Za pomoć se najviše obraćaju žene, a prema rečima direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ Milutina Nenadovića, naši ljudi najčešće boluju od takozvane unipolarne depresije, od koje je bolovao i nedavno preminuli glumac Robin Vilijams. To znači da se rađaju sa genetskom predispozicijom za ovu bolest, i bez obzira na to šta u životu dobiju ili postignu, ne mogu biti srećni.

Osim što je pogubna po jedinku, depresija je velika „štetočina“ i po društvo. Neraspoloženje koje traje nedeljama i mesecima, neredovan odlazak na posao i nevoljno obavljanje osnovnih dnevnih aktivnosti, nesanica, usamljenost, bezvoljnost... Do 2020. depresija će u svetu, ali i kod nas, biti druga po učestalosti bolesti koje izazivaju onesposobljenost za rad. Loše psihičko zdravlje zaposlenih već košta poslodavce u EU 130 milijardi evra godišnje. U Srbiji niko nije napravio sličnu računicu.

- Depresivni ljudi su, po definiciji, pasivni, bezvoljni, teško se pokreću, nemaju vitalnost i optimizam. Oni neće pokretati nikakve akcije, niti će učestvovati u njima. Ovo se smatra bolešću 21. veka, a pospešuje je ekonomska i politička situacija, i dugogodišnji nedostatak perspektive. Veliki broj ljudi je očajan, bezvoljan, nema elan da se bori, a sa ljudima takvog raspoloženja teško je sprovesti bilo kakve reforme - konstatuje prof. dr Jelena Vlajković.

Iako se može očekivati da su adolescenti najviše skloni depresiji, oni samo prolaze kroz depresivnu fazu. Mladost je, ipak, vezana za život i nadu. Mladi uvek nešto planiraju, pa makar i da odu iz zemlje. Daleko depresivniji su ljudi u zrelim godinama, u radno najplodnijem životnom dobu - između 25 i 50. Oni su pod bremenom brige kako da obezbede egzistenciju deci, a često moraju da brinu i o ostarelim roditeljima. Ipak, prema Jeleni Vlajković, najdepresivniji su stari ljudi, koji često jedva krpe kraj s krajem, teško namaknu za lekove, osećaju se kao teret svima - i porodici i državi.

- Po društvo je ipak najpogubnije kada su depresivni ljudi u radno najproduktivnijem dobu, koji bi trebalo da budu pokretačka snaga društva. A oni ne mogu ni sebe da pokrenu, a kamoli društvo. Osim toga, ovaj poremećaj često uvodi čoveka u najrazličitija psihosomatska oboljenja i fizički onesposobljava. On izostaje s posla, smanjuju mu se prihodi, što rađa još veće probleme i veću depresiju - kaže Vlajković, dodajući da ovo oboljenje, suprotno predubeđenjima, „napada“ i intelektualce i radnike. - Kako da ne budu depresivni radnici na jugu Srbije kojima poslodavac umesto plata nudi grobna mesta! Da nije tužno, bilo bi smešno.


Psihologija poznaje ljude koji tokom celog života neguju pesimističan stil i one koji neguju optimističan. Prema rečima Jelene Vlajković, optimisti se ređe razbolevaju, brže oporavljaju posle bolesti ili operacije, pa čak i duže žive. Pesimisti se lakše razbolevaju, teže vraćaju u normalu, kraće žive. Pored unutrašnje konstitucije, na to da li će neko biti optimista ili pesimista utiče i porodično okruženje. Oni koji su odrasli u porodicama gde je sve teško, koje su trome i inertne, gde nema interesovanja ni za šta, biće večni pesimisti. Takvi će teže prebroditi i lične i društvene krize, i često će potonuti.

Slika
Foto: Lloyd Morgan / Flickr.com

Psihoterapeut Zoran Milivojević tvrdi da smo bili srećniji pre 100 godina, iako danas objektivno živimo mnogo komfornije. Ali, i očekivanja su daleko veća. A nezadovoljena očekivanja vode u - razočaranje, apatiju, ravnodušnost i depresiju. Pritom, on naglašava razliku između depresivnosti, koja se povremeno javlja kod većine ljudi i depresije kao zdravstvenog poremećaja.

Civilizacijski problem je što savremeni čovek u bogatijem društvu stalno nečim uslovljava svoje postojanje i osećanje lične vrednosti. „Samo ako uspem da ostvarim to i to, ja vredim“, ukazuje naš sagovornik. Ako ne uspe, upada u krizu smisla. U siromašnom društvu, kada su u zoni preživljavanja, ljudi se bore da opstanu i nemaju vremena za pitanje lične vrednosti i smisla.

Milivojević navodi primer nedavnog samoubistva čoveka u Beogradu koji se oprostio od porodice jer više nije mogao da je izdržava. Njegov rezon je bio: „Smem da postojim samo ako sam muškarac i roditelj koji izdržava porodicu. Ako to nisam, nemam pravo na život.“

- Stav psihoterapeuta je da čovek treba sebe da prihvati bezuslovno i da je smisao života sam život, a ne nešto treće. U suprotnom, svedoci smo pada životne energije, ljudi su sve manje poduzetni, što je i za njihovu porodicu, i za njih, i za društvo pogubno. Pasiviziraju se, ne zanima ih ni politika, ni privreda, ni spoljni život, zatvaraju se u svoje mikrosvetove, troše tablete - upozorava Milivojević.

U razvijenim zemljama ljudi reaguju na prve znake bolesti i antidepresivi su najpropisivaniji lekovi. Kod nas su na petom mestu, ali zato mnogi sami sebi propisuju terapiju, bez odlaska kod lekara, „da ih neko ne bi smatrao ludima“. Najčešće piju lekove za smirenje (umesto antidepresiva), alkohol, pa i koriste drogu. U Srbiji ima oko 900 psihijatara, ali oni nisu dobro raspoređeni i najviše ih je u Beogradu.

Osim što ova bolest društvu „pumpa“ troškove jer su jedinke neproduktivne, a država finansira njihovo lečenje i terapije, depresija, prema statistikama, ujedno desetkuje populaciju jer vodi u smrt ako se ne zaustavi na vreme. Ona stoji iza čak polovine samoubistava. Srbija je, inače, visoko kotirana na evropskoj lestvici suicida. Na 100.000 stanovnika stopa samoubistava je 20, a kod adolescenata 6,9, što se smatra zabrinjavajućim.

Ljubav socijalističke države

Na osećaj depresije kod nas utiče i činjenica da se mnogi nisu snašli u doba tranzicije, posebno oni koji su rođeni u socijalizmu. Zoran Milivojević objašnjava da je u vreme socijalizma građanin bio „bezuslovno voljeno dete od strane države-majke koja nije bila bogata, ali je nudila besplatno školovanje, kvalitetno i besplatno zdravstvo, davala stanove i nije se uzbuđivala ako ljudi ne rade ili rade nedovoljno“:

- Kapitalizam je društvo uslovne ljubavi: vrediš onoliko koliko radiš i zaradiš, pod uslovom da se držiš pravila. Ako to ne činiš, nema milosti i ti propadaš.


b92

_________________
Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Depresija  |  Poslato: 04 Feb 2015, 14:53
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Preterano gledanje televizije, znak depresije

Američko istraživanje pokazuje da preterano gledanje televizije može da bude znak prisutnosti depresije


Slika


VAŠINGTON - Američko istraživanje pokazuje da preterano gledanje televizije može da bude znak prisutnosti depresije, prenosi portal Magazin.

Naučnici Univerziteta Teksas koristili su podatke prikupljene od oko 300 ispitanika starih od 18 do 29 godina, pri čemu se pokazalo da su ispitanici koji su bili deprimiraniji i usamljeniji bili skloniji dužem gledanju televizije.

Najduže su televiziju gledali učesnici istraživanja s najizraženijim simptomima depresije.

Inače, istraživači su utvrdili da su ispitanici gledanje televizije često smatrali sredstvom za odvraćanje misli od vlastitih negativnih osećaja, ali je ta pojava bila povezana i s većim šansama za nakupljanje suvišnih kilograma.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Depresija  |  Poslato: 01 Feb 2017, 01:51
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Društvene mreže nisu za depresivne

Redovne aktivnosti na društvenim mrežama čak za tri puta povećavaju rizik da se pojave simptomi depresije i anksioznosti među mladima od 19 do 32 godine

Slika

REDOVNE aktivnosti na društvenim mrežama čak za tri puta povećavaju rizik da se pojave simptomi depresije i anksioznosti među mladima od 19 do 32 godine. Do ovog zaključka došli su istraživači Univerziteta u Pitsburgu koji su rezultate studije objavili u decembru prošle godine. Depresiji i anksioznosti najizloženiji su oni koji koriste između sedam i 11 društvenih platformi. Kako ističe Brajan Primak, vođa ove studije, razlozi su što osobe koje već imaju mentalne probleme više i češće koriste društvene mreže, kako bi se s tim problemima lakše izborile. Istovremeno, zahtevnost održavanja mnoštva kontakata i ažuriranje podataka dovodi do ispoljavanja simptoma depresije i anksioznosti.


večernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 13 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker