Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 15:38


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 28 Dec 2013, 00:06
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Kleka - prirodni inhalator bogat vitaminom C

Lekovita priroda: Etarsko ulje kleke olakšava iskašljavanje, koristi se i za inhalaciju disajnih organa, najviše ga ima u biljkama iz Deliblatske peščare


Slika


Zahvaljujući izuzetnim lekovitim svojstvima, kleka (juniperus communis) zauzima posebno mesto u narodnoj medicini. Poznata je i po tome što se dodajte u rakiju klekovaču. U zavisnosti od staništa može da bude patuljastog rasta ili visoka nekoliko metara. Raste na kamenitim i kraškim terenima, rasprostranjena je od Arktika pa do tropske Afrike.


Svi delovi ove biljke su lekoviti, a posebno aromatični plodovi gorko-sladunjavog ukusa koji se sakupljaju od jeseni do zime, a suše se na vetrovitom mestu u tankom sloju, uz često prevrtanje lopaticom. Na isti način suše se iglice i vrškovi grančica, ali se prethodno sitno iseckaju.

Kleka je izvrstan diuretik, preporučuje se i protiv kašlja, astme, stomačnih bolesti, znojenja, čak i gonoreje. S obzirom na to da poseduje antibakterijska svojstva, koristi se za lečenje infektivnih bolesti pluća. Kao diuretik reguliše rad bubrega i pospešuje izbacivanje urina, pomaže organima za varenje, a koristi se i za lečenje upalnih procesa želuca i creva. Za glavobolju se preporučuju izdrobljeni plodovi u vidu obloge, koji se previju na čelo.

Od klekovače se prave obloge kod prehlade i reumatizma. Etarsko ulje kleke posebno je cenjeno, jer u malim dozama olakšava iskašljavanje. Koristi se i za inhalaciju disajnih organa. Duboko prodire u kožu, a pomaže reumatičnim zglobovima. Najveće količine etarskog ulja na našim prostorima sadrži kleka iz Deliblatske peščare.


Slika


Plod sadrži smolu, tanin, vosak, organske kiseline i njihove soli, kao i brojne minerale, posebno kalcijum, kalijum, mangan, sumpor. U 100 grama mladih izdanaka kleke nalazi se čak 97 miligrama vitamina C.

Ipak, kleku bi trebalo koristiti obazrivo, jer preterana upotreba može da dovede do oštećenja bubrega. Inače, osobama sa osetljivim bubrezima ne preporučuje se čaj i preparati od ove biljke zbog terpentina, koji može da izazove nadražaj i upalu ovog organa. Ne preporučuje se ni trudnicama jer može da dovede do kontrakcija materice.



ČAJ I SIRUP

Slika

Čaj se priprema tako što se kašičica dobro zgnječenih plodova prelije sa 2 dl vrele vode, a posuda se pokrije na 5 do 10 minuta. Zatim se procedi i piju se najviše dve šolje dnevno. Čaj se po želji zaslađuje medom ili šećerom. Ako se pije protiv dijabetesa ili oboljenja želuca i creva, ne treba ga zaslađivati.

Sirup za poboljšanje apetita pravi se tako što se 500 g klekinja kratko prokuva u tri litre vode. Zatim se zgnječe i ponovo prokuvaju uz dodavanje vode po potrebi. Dobijena smesa se procedi kroz sito i ostavi da se ohladi. Da bi se dobio sirup, potrebno je da se doda med, a nakon toga se sipa u tegle i dobro zatvori. Za poboljšanje apetita, deci se daje kašičica sirupa tri puta dnevno, a odraslima dve.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 18 Jan 2014, 16:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Matičnjak - zaboravljena biljka, odlična za nesanicu i migrenu

Kod nas je matičnjak sporadično rasprostranjen, uglavnom na međama i u okolini sela, a gaji se u baštama, oko košnica (medonosna je) i plantažno. U narodu je poznata i kao limunka, matočina, melisa, čelina trava, pčelarica, majčina ljubičica...

Slika

Osušeni listovi matičnjaka (Melissa officinalis L.) sakupljeni pred cvetanje, deluju umirujuće, opuštaju glatku muskulaturu i imaju blaga antiseptička svojstva.

Koriste se sami ili u čajnim mešavinama protiv nesanice, nervoze, migrene, ali i u slučaju poremećaja varenja, grčeva i nadutosti. Od ekstrakta lista matičnjaka pripremaju se preparati protiv infekcija i groznica izazvanih virusom herpesa.

Etarsko ulje, dobijeno destilacijom svežeg lista i herbe, specifičnog je ukusa i veoma karakterističnog mirisa na limun.

Izuzetno je cenjeno u parfimeriji, primenjuje se u prehrambenoj, odnosno industriji koncentrata i aroma, medicini, farmaciji, aroma terapiji i proizvodnji likera. Listovi takođe mirišu na limun, pa se u kulinarstvu koriste slično kao sok i kora ovog voća.

Sitno iseckanim, svežim lišćem začinjavaju se salate, žele, pudinzi, sladoledi i druge poslastice. Dodaje se i voćnim salatama i napicima, jelima od povrća i divljači.


Novimagazin

_________________
Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 20 Mar 2014, 19:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Bela rada: Prolećni čistač krvotoka

Čaj je posebno delotvoran kod prehlade, katara sluznice, crevnih grčeva, smetnji u radu jetre, kao i kod bolesti bubrega. Ekstrakt dobijen iz cvasti uspešno uklanja pege i fleke sa kože, ne izazivajući nikakve neželjene pojave


Slika


U zvaničnu plejadu biljaka sa lekovitim svojstvima svrstala se i bela rada (Bellis perennis). U narodu poznata i kao gusja ružica, katarinčica, margetica, ovčica, stručnjaci kažu da je postala pravi hit u farmaceutskoj industriji, iako joj do sada nisu pripisivana nikakva lekovita svojstva. Dugo se mislilo da bela rada i kamilica imaju srodno lekovito dejstvo, ali su istraživanja pokazala da to nije tačno. Sličnost je samo u izgledu. Dokazano je da ekstrakt bele rade uspešno uklanja pege i fleke sa kože, ne izazivajući nikakve neželjene pojave. Dobija se iz cvasti biljke, pre nego što precveta i klone.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

Za razliku od zvanične, u narodnoj medicini odavno se zna da bela rada ima lekovita svojstva. Njen miris je slab ali prijatan, a ukus kiselkast, gorak i lagano opor. Prednost joj je u tome što cveta od ranog proleća do prvih jesenjih mrazeva. Ima je svuda: na pašnjacima, livadama i tratinama.

Osim cvetova, narodna medicina ističe i lekovitost listova.

Dok su mladi, sadrže belančevine, masti, ugljene hidrate, vitamin C i karoten, kao i jabučnu, sirćetnu i oksalnu kiselinu, saponin, tanin, smole, eterično ulje i gorke materije. Listovi se jedu sirovi ili prokuvani, najviše u proleće i početkom leta, ali i u jesen. Ukus im je kiselkast, malo gorak i opor. Tradicionalna medicina ovu biljku koristi za rastvaranje, hlađenje, smirivanje bolova i grčeva...


Slika


Bela rada je izvrsno sredstvo za čišćenje krvi, pogotovo u prolećnim kurama. Najdelotvornija je kada se koristi kao salata, koriste se svi delovi osim korena. Salata je ukusnija ako se ostavi da odstoji jedan do dva sata. Kombinuje se sa krompirom, a naročito su ukusni usitnjeni listovi izmešani sa mladim sirom, mogu da se dodaju supama i drugim varivima.

Dobar je i sok, koji se dobija ceđenjem cele biljke. Uvek bi trebalo da se priprema svež, dnevno uzima jedna do tri pune supene kašike sa polovinom čaše vode od 2 dl. Sveži sok se koristi i za masažu, kao i za obloge kod povreda i gnojnih rana. Kod otoka izazvanih upalama i upaljenih rana, stavljaju se sveže ubrani listovi bele rade, koji smiruju bolove.

Čaj je takođe vrlo delotvoran, posebno kod prehlade, katara sluznice, crevnih grčeva, smetnji u radu jetre, kao i bolesti bubrega. Poboljšava apetit i varenje, otklanja prolećni umor. Komprese natopljene čajem deluju i kod bubuljica i osipa, utiču da brže zarastu rane. Priprema se tako što se jedna do dve kašičice bele rade u cvatu prelije šoljom prokuvane vode i pije, čim se malo prohladi. Mogu da se koriste i sušeni cvetovi u istoj količini, sprema se isto, samo treba da odstoji deset minuta, a zatim se procedi i pije.


Slika


ZA BOLNE ZGLOBOVE

Preporučuje se mast sa belom radom. Dobija se tako što se listovi zgnječe u količini po sopstvenom nahođenju. Tome se doda polovina količine listova crnog sleza (Malva silvestris), a zatim sve pomeša i dobro proprži na neslanom puteru. Vruća mast se procedi kroz krpu, u čistu posudu. Koristite je za trljanje bolnih zglobova dva do tri puta dnevno.

VERNA SUNČEVA NEVESTA

Zbog cveta koji podseća na sunce i otvara se samo kada ga obasjaju zraci, a zatvara u sumrak, belu radu zovu i sunčevom nevestom. Simbolizuje vernost i predanost u ljubavi. Simboliku bele rade iskoristio je i Šekspir u "Hamletu", gde Ofelija upozorava kraljicu dajući joj belu radu, da ne naseda na prevrtljivu ljubav muža.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 20 Mar 2014, 19:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Ljubičica - mirisni čuvar zdravlja

Čaj i sirup deluju protiv kašlja, kao i kod upale grla i bronhitisa. Smrvljeni listovi mogu da se koriste kao obloga, jer hlade i smanjuju otok, a prokuvani u sirćetu pomažu kod gihta

Slika


A MIRIŠLjAVU LjUBIČICU (Viola odorata), koja "boji" proleće, malo ko zna da ima lekovita svojstva. Sa neobičnim cvetovima, kao vesnik buđenja prirode, javlja se u martu i traje do kraja aprila, iako može ponovo da procveta u jesen. Grci su ovaj skromni cvetak smatrali simbolom plodnosti, stari Rimljani su uživali u njenom slatkom vinu, a ostalo je zabeleženo da je bila omiljena Napoleonu.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

U hrišćanstvu predstavlja simbol vladavine i autoriteta, pa se nalazi na svešteničkim i kraljevskim odorama. Plava ljubičica simbolizuje Isusa Hrista, a bela Devicu Mariju. Kod nje su lekoviti ne samo cvetovi, već i listovi, ali i ostali delovi. Prikuplja se u martu i aprilu, osim korena koji se vadi od 15. oktobra do polovine novembra. Cvet i listovi se suše na prozračnom mestu, a koren se naniže u obliku venca i suši na vazduhu.

Cvetovi sadrže specifično salicilno jedinjenje cijanin, belančevine, gumu, šećer, sluz, eterično ulje. U korenu se nalazi karakterističan violin, sastojak koji nadražuje želudac, ali i saponini za omekšavanje sluzi i lakše iskašljavanje. Zbog karakterističnog sastava koren se preporučuje za lečenje vena, reumatizma, slabe cirkulacije. Pogodan je i za tretiranje suve i osetljive kože, kao i protiv bora


Slika


Poznati nemački narodni lekar Knajp tvrdi da su čaj i sirup od ljubičice delotvorni protiv kašlja, a posebno kad je posledica tuberkuloze. S druge strane, ima umirujuće dejstvo pa ublažava histeriju, hipohondriju, nervozu, lupanje srca praćenog osećajem straha i teškim disanjem. Preporučuje se i kod grčeva, ali i nesanice i glavobolje. Kod upaljene sluzokože usta savetuje se ispiranje čajem od ljubičice, a umivanje njime pomaže kod upale očiju i kapaka.

Čaj se priprema od suve mešavine listova, cvetova i korena biljke. Dve kašičice se prelije sa 2,5 dl hladne vode, stavi na ringlu da provri i kuva pet minuta. Procedi se i malo ohladi, doda se kašičica meda, po mogućstvu od lipe, žalfije ili vresa, promeša i pije kod upale grla ili bronhitisa, tri puta dnevno jedna šolja.

Za proširene vene se takođe preporučuje čaj od ljubičice, ali drugačije spremljen. Pola šolje svežih cvetova prelije se sa 2,5 dl kipuće vode, poklopi i ostavi da se zagreje. Zatim se procedi i pije dva puta dnevno posle jela. Suvi listovi biljke koriste se kao obloga, jer hlade i smanjuju otok. Prokuvani u sirćetu delotvorni su i kod gihta.

Sirće od ljubičice se koristi u narodnoj medicini za lečenje glavobolje. Sprema se tako što se šaka cvetova stavi u sirće, jednom prokuva i ostavi da odstoji sat do dva. Njime se trljaju slepoočnice ili se stavlja kao oblog, a glavobolja sa osećajem vrućine prestaje, tvrde dobri poznavaoci.


Slika


Kilogram dobro izgnječenih cvetova ljubičice prelije se litrom kipuće vode i ostavi da odstoji 10 sati. Nakon toga se procedi, zagreje do ključanja, a zatim prelije na još kilogram sveže ubranih cvetova. Ponovo se ostavi deset sati, a isti postupak se ponavlja najmanje dva-tri puta. Što više, to bolje.

Na kraju se dobijeni sok dobro zagreje, ohladi i doda mu se med. Meša se tako da masa bude gusta, nalik sirupu. Uzima se kod nesanice, za rastvaranje sluzi u disajnim organima, kao i za jačanje srca. Ako je sirup mnogo jak, može da se razblaži ječmenom vodom, lekovito dejstvo se ne smanjuje.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 24 Apr 2014, 09:06
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Bosiljak - delotvoran i božanski moćan

Lekovita priroda - bosiljak se koristi protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, kod prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo

Slika


Grmoliki bosiljak (Ocimum basilicum) karakterističnog mirisa, predstavlja začinsku, lekovitu i "svetu" biljku, koja u mnogim religijama ima posebnu važnost. Poreklom je iz Indije, a u Evropu su je u 12. veku doneli monasi. Pravoslavna crkva, hinduisti i mnogi drugi narodi, bosiljku pripisuju božansku moć. Postoji verovanje da se na krštenju nikad niko ne prehladi, bez obzira na doba godine, jer ova biljka poseduje snažno antizapaljensko dejstvo.

Zapisi pokazuju da su za nju znali još u drevnom Egiptu. Reč bosiljak dolazi od grčke reči bazilikon što znači kraljevski ili poštovanje starih kultura prema njegovom postojanju. Rimljani su ga poistovećivali sa ljubavlju i odanošću, i verovali su da će muškarac zauvek voleti ženu od koje dobije grančicu bosiljka, dok su ga u Indiji negovali kao simbol dobrodošlice.

Kao začin bosiljak daje ukus jelima, poboljšava varenje teške hrane i čuva je od kvarenja. Kulinari ga preporučuju kao dodatak jelima od krompira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. U mediteranskoj kuhinji predstavlja sastavni deo sosova i preliva za jela sa testeninom. Sušeni bosiljak ima jači ukus od svežeg, pa ga treba dodavati u variva i razna druga jela od povrća, kao što je grašak i pasulj, ali i u salate i namaze.

Tradicionalna medicina takođe ceni lekovita svojstva bosiljka. Koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, a u vidu čaja za ublažavanje menstrualnih tegoba. Sok od lišća koristi se protiv prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo. Delotvoran je i kod upala mokraćnih puteva, za uklanjanje nesanice i ublažavanje nervoze, podsticanje apetita.

Slika

Čaj od bosiljka svakako bi trebalo da piju dojilje, jer pospešuje stvaranje mleka. Sprema se tako što se listovi osušene biljke preliju ključalom vodom i ostave da odstoje deset minuta. Ovaj napitak može da se pije svaki dan, ali posle osam dana trebalo bi napraviti dvonedeljnu pauzu.

Slika


Istraživanja zvanične medicine pokazala su da se svežim bosiljkom uspešno leče bolni otečeni zglobovi, a pre svega oni zahvaćeni artritisom. Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično deluju kao diklofenak tablete. Eugenol koji bosiljku daje prepoznatljivu aromu, a ima ga najviše u azijskoj vrsti, ključni je sastojak koji deluje protivupalno.

Zbog sedativnog dejstva, jedino se ne preporučuje trudnicama u početku trudnoće, kao ni bebama mlađim od šest meseci.SNAŽAN ANTIOKSIDANS
Bosiljak ima snažna antioksidansna svojstva, koja štite organizam od oštećenja nastalih delovanjem slobodnih radikala. Istovremeno, sprečavaju starenje ćelija i nastanak pojedinih vrsta karcinoma. Beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A predstavlja jedan od ključnih antioksidanasa, jer sprečava oksidaciju holesterola u krvotoku, štiteći na taj način srce i krvne sudove. Bosiljak jača i srčani mišić, delujući preventivno protiv nastanka infarkta.

ETERIČNO ULjE

Slatkasto aromatični listovi bosiljka sadrže zavidne količine eteričnog ulja, tanin saponine i gorke materije. U eteričnom ulju ima estragola, linalola, cineola i drugih antiseptičkih sastojaka koji unuštavaju štetne bakterije u hrani, sprečavajući njihovo razmnožavanje. Zbog ovakvih osobina eterično ulje bosiljka predstavlja izuzetan prirodni konzervans, a koristi se i u farmaceutskoj industriji.


Slika


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 10 Nov 2014, 15:25
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
LEKOVITA PRIRODA
Oskoruša sprečava anemiju, jača srce


Preporučuje se za regulisanje rada žuči, jetre i celokupnog nervnog sistema. Sprečava zatvor i anemiju, jača organizam i srce, prija dijabetičarima

Slika

Nekada uobičajeni "ukras" seoskih imanja, dugovečno stablo oskoruše (Sorbus domestica), prepoznatljivo po bujnoj krošnji i oporim plodovima od kojih se pravila izuzetno cenjena rakija, danas je prava retkost u Srbiji, i može da se vidi uglavnom kao usamljeno drvo na livadama ili retkim šumama hrasta, graba i cera. Stabla su većinom starija od sto godina.


U narodnoj medicini brojnih evropskih naroda, oskoruša je od davnina uživala veliku popularnost. Posebno su cenjeni sušeni plodovi, od kojih su se spravljali lekoviti čajevi za razne namene. Ovo izuzetno lekovito voće preporučuje se za regulisanje rada žuči, jetre, ćelija mozga kod kojih poboljšava memoriju i povećava koncentraciju, a poboljšava i celokupan rad nervnog sistema. Plod je dobar i za regulisanje varenja i crevne peristaltike, odnosno rad creva. Sprečava zatvor i anemiju, a koristi se i za jačanje organizma i srca. Prija i dijabetičarima, jer sadrži minimalne koncentracije saharoze. U nekim krajevima ovu voćku smatraju i snažnim afrodizijakom, dok žene veruju da je korisna u periodu trudnoće.

Slika

Plod oskoruše je sitan, jabukolikog ili kruškolikog oblika, dosta kiseo i opor. Sadrži jedanaest do četrnaest odsto šećera, znatno više fruktoze nego glukoze. U prezrelom voću ima u izvesnoj količini alkohola i jabučne kiseline, azotnih sastojaka i dosta celuloze. U zavidnoj količini sadrži i vitamin C, odnosno asorbinsku kiselinu, kao i karotin. Dozreva krajem septembra i u oktobru, ali je vrlo ukusan, sladak i hranljiv tek nakon stajanja kada ugnjili i prvih mrazeva. Tada dobija i mekoću i finu smeđu boju.

Nekada su se suve oskoruše mlele i dodavale brašnu radi boljeg ukusa hleba. Osim što se koristi za jelo, plod služi i za spravljanje želea, marmelade i kompota, pri čemu kompot od suvih oskoruša, mešan sa drugim voćem ima poseban ukus. Tamo gde oskoruša ima dovoljno, koriste se i za proizvodnju rakije.


Nažalost, oskoruša kod nas nije posebno cenjena kao što je to slučaj u Francuskoj i Nemačkoj, gde su plodovi vrlo traženi u prehrambenoj industriji. Da bi ih imali u dovoljnoj količini, oskorušu gaje u nasadima.

Zbog toga što nije puno zahtevna, veoma je rasprostranjena u južnoj i srednjoj Evropi, severnoj Africi, na Krimu i u Maloj Aziji. Granice prirodne rasprostranjenosti teško je odrediti, budući da je sađena od davnina, a širila se spontano. Ipak, dobri poznavaoci tvrde da je najviše ima na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu, kao i u južnoj Francuskoj. Kultivisana, sreće se u voćnacima, uz vinograde, puteve.



DRVO NA CENI

Zanimljivo je da je austrougarska carica Marija Terezija dekretom naredila da svako seosko dvorište, pored nekoliko voćki, obavezno ima i stablo oskoruše. Naglasila je da je to zbog gladi i zdrave ishrane dece i naroda. Zanimljivo je i da plod oskoruše vrlo rado jedu srne i jeleni. A od drveta oskoruše proizvode se kundaci za puške, klompe, palice za bilijar, čembala, a u Indiji sitar, škotske gajde i skupoceni nameštaj.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 10 Nov 2014, 15:32
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Mušmula: Poboljšava vid, rad jetre i bubrega

Nedovoljno zreli plodovi stežu sluzokožu, zaustavljaju krvarenja iz desni i podstiču rad pljuvačnih žlezda i želuca

Slika

DIVLJA kruškica (Mespilus germanica) ili mušmula u Evropi se gaji milenijumima, često se kalemi na dunju i krušku, a rađa iste godine. Drvo može da poraste do sedam metara, cveta krajem aprila. Ukusni plodovi se beru u jesen, a nekada i posle prvih mrazeva. Tek ubrane, mušmule su tvrde i opore, pa bi ih trebalo ostaviti nekoliko nedelja da sazru i potpuno omekšaju. Što se tiče ostalih delova biljke, koristi se cvet i list koji se bere u proleće. Suše se na vazduhu, kora drveta se skida u proleće ili u jesen.


Od mušmule se pravi marmelada, liker i rakija, a poznavaoci narodne medicine tvrde da poboljšavaju vid, jačaju jetru i bubrege, popravljaju krvnu sliku, otklanjaju bolove u leđima i kolenima. Preporučuju se i kod vrtoglavice, dijareje, infekcije usne duplje, čak i protiv impotencije.

S obzirom na to da nezreli plod mušmule steže sluzokožu, može da za zaustavljanje krvarenja iz desni i spreči pojavu afti u ustima. Takođe, podstiče rad pljuvačnih žlezda i želuca, zbog čega se posebno preporučuje starijim osobama. Mušmula sadrži brojne lekovite sastojke, tanin, vitamin C, pektin, smolu, jabukovu, limunsku i vinsku kiselinu... I semenke ove biljke su vrlo zdrave, drže se u vodi dok ne nabubre, a za to vreme oslobađaju lekovite sastojke. Ova voda koristi se kao obloga kod povreda kože.

Slika

DVE ŠOLJE ČAJA DNEVNO

ČAJ se sprema od supene kašike usitnjenih svežih mušmula i dva decilitra vode. Plodovi se preliju vrelom vodom, poklope, ostave da odstoje sat vremena, a zatim se procede. Tokom dana piju se dve šolje, a usna duplja se ispira nekoliko puta dnevno.

Slika

ZIMSKI "SLATKIŠ" SA KARANFILIĆEM

MUŠMULE se najlakše jedu kada se preseku na pola i kašičicom izvadi sadržaj, a prethodno se dobro operu. Ne jedu se brzo, svaki plod sadrži pet krupnih semenki. Ne bi trebalo preterivati sa njima jer se teško vare, a veća količina može da izazove dijareju. Da bi duže trajale, potrebno je da budu u frižideru.

Propržene na puteru sa dodatkom karanfilića predstavljaju originalnu poslasticu u zimskim danima. Takođe, pomešana pulpa mušmule sa umućenom zaslađenom slatkom pavlakom predstavlja zanimljiv i lekovit mus za članove porodice, kao i za iznenadne goste.


MARMELADA

ZA pripremu marmelade, operite meke mušmule i isecite na komade. Zatim ih stavite u lonac, prelijte vodom da ogreznu i tri časa kuvajte na laganoj temperaturi. Nakon toga procedite ih kroz gustu krpu i okačite preko noći iznad lonca da sav sok iscuri. Sadržaj ne pritiskajte da bi marmelada ostala bistra.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 11 Nov 2014, 00:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
LEKOVITA PRIRODA
Macina trava olakšava put do potomstva


Delotvorna i u lečenju plućnih bolesti, olakšava disanje, pročišćava grlo


Slika

Izuzetno cenjena u narodnoj medicini, macina trava (Marrubium vulgare), poznata i kao očajnica, vekovima se sa uspehom koristi za održavanje reproduktivnog zdravlja žene.

Ova biljka, naravno, ne može da reši probleme ukoliko u osnovi postoji neko oboljenje, ali je u stanju, tvrde dobro upućeni, da normalizuje lučenje polnih hormona i na taj način stabilizuje funkcionisanje reproduktivnih organa. Samim tim, dovodi u red menstrualne cikluse i zdravlje jajnika, pa tako omogućava plodnost i začeće. Osim toga, pomaže u uklanjanju gotovo svih ženskih tegoba, poput infekcija, bakterijskih upala, grčeva mišića materice i drugih sličnih problema. Istovremeno, deluje umirujuće na psihu žene. Koristi se u obliku čaja, ali da bi se dostigao željeni cilj, neophodna je upornost u primeni terapije.

Njena lekovitost ovim se ne završava. U vidu sirupa pomaže u lečenju plućnih bolesti, stanja nakon gripa, početnog stadijuma tuberkuloze i groznice. Pokazalo se da olakšava disanje, pročišćava grlo od šlajma i uklanja šištanje u plućima. Pogodna je za astmatičare i za osobe koje imaju kratak dah. Efikasna je i u lečenju nerava, katara želuca, žutice. U vidu čaja ili sirupa stimuliše izlučivanje žuči, pa samim tim olakšava rad žučne kese i pospešuje varenje. U pojedinim zemljama macina trava se preporučuje i dijabetičarima jer se pokazala kao dobro prirodno sredstvo za snižavanje nivoa šećera u krvi.

Potvrđeno je da biljka sadrži određeno esencijalno ulje koje deluje povoljno na zdravlje.

S obzirom na to da ova biljka ublažava upale, preporučuje se i za vidanje rana. Melem se spravlja tako što se listovi macine trave smrvljeni u prah i pomešani sa svinjskom mašću stavljaju na kožu sa ranama da bi brže zacelile.


ČAJ PROTIV NEPLODNOSTI

Slika

Za pripremu ovog čaja postoji više recepata koje preporučuju narodni lekari.

1. Čaj se spravlja tako što se jedna mala kašika osušene biljke

prelije sa dva decilitra vrele vode i ostavi da odstoji pet minuta. Zatim se procedi i pije više puta u toku dana. Čaj se pije najmanje tri meseca, sa prekidima u toku menstruacije. Po začeću treba prestati sa konzumiranjem. Da bi se ublažio opor ukus, može se zasladiti medom, ali delotvorniji je bez zaslađivanja.

2. U drugoj varijanti, u dva ipo decilitra hladne vode potopi se supena kašika macine trave i stavi da proključa. Kada provri, skloni se sa šporeta, poklopi i ostavi da odstoji sat vremena. Nakon toga se procedi i pije, u tri do četiri doze.

Čaj mora da se pije redovno, najmanje mesec dana, mada se očekivani rezultat ispoljava tek nakon dva do tri meseca. Posle tri meseca treba napraviti četvoronedeljnu pauzu, jer kod nekih osoba preterana upotreba ovog napitka može dovesti do pojave povišenog krvnog pritiska.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 04 Dec 2014, 16:31
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Divizma čuva srce i pluća

Čaj od cvetova ove biljke jedan je od najboljih prirodnih lekova protiv kašlja, prehlade, astme i nervoze

Slika

Divizma (verbascum thapsus), u narodu poznata još i kao beloperka, divlji tabak, vučji rep, dvogodišnja je biljka. Stabljika joj je visoka od metar do metar i po, uspravna je i pokrivena gustim vunastim dlakama. U prvoj godini razvijaju se samo prizemni listovi, a u drugoj raste samo stabljika. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast, gusto okićena krupnim žutim cvetovima, zbog kojih divizmu u narodu zovu još i kraljevska sveća. Sveži cvetovi su neprijatnog mirisa, dok suvi mirisom podsećaju na med. Lekovite su sve vrste s krupnim cvetovima, dok se sitnocvetne divizme ne koriste.

Raste po šumskim čistinama, slabo plodnim zemljištima, ali i peskovitim obalama reka i potoka.

Kad i kako je brati

Divizma cveta tokom celog leta i jeseni, i tada se bere - po suvom i sunčanom vremenu, najbolje rano ujutru, čim nestane rosa. Ispod stabljike se prostre čisto platno i štapićem blago udari po biljci, tako da otpadnu samo čašični listići s prašnicima. Cvetove ne treba sabijati u korpe, već sušiti u tankom sloju u hladu na promajnom mestu, kako bi se očuvala žuta boja. Suvi cvetovi lako povuku vlagu, pa ih odmah po sušenju treba spremiti u staklene posude i čuvati na tamnom mestu. Brzo gube lekovita svojstva, treba ih čuvati najduže godinu dana.

Šta leči

Čaj od cvetova divizme jedan je od najboljih prirodnih lekova protiv ka?lja, prehlade, promuklosti i plu?nih bolesti. Tako?e se preporu?uje protiv astme, smetnji u sr?anom ritmu, gr?eva u stomaku, bolova u ?elucu, neuralgija, ali i kod nervoze, teskobe i drhtanja.

Čaj od cvetova divizme jedan je od najboljih prirodnih lekova protiv kašlja, prehlade, promuklosti i plućnih bolesti. Takođe se preporučuje protiv astme, smetnji u srčanom ritmu, grčeva u stomaku, bolova u želucu, neuralgija, ali i kod nervoze, teskobe i drhtanja.

Ulje od ove biljke koristi se u lečenju zapaljenih i gnojnih rana, uboja, čireva, lišaja i hemoroida. Lagano popareni cvetovi, zavijeni u platnenu vrećicu ili maramicu, prethodno namočenu u uvarak, odličan su oblog protiv svih upala očiju.Isitnjeni i zgnječeni cvetovi pomešani s medom hlade opekotine i izvlače bol.

UPOZORENJE: Svi delovi divizme, osim cvetova, blago su otrovni!


Tinktura

U pola litra alkohola ili rakije stavi se 50 g cveta i ostavi 14 dana. Posle ovim masirati mesta zahvaćena gihtom i reumatizmom.

Ulje

Sveže ubrani cvetovi stave se u staklenu posudu, dobro zatvore i ostave da stoje na suncu. Nakon izvesnog vremena iz cvetova počinje da se izdvaja uljni rastvor, kojim se mažu bolna mesta zahvaćena gihtom i reumatizmom.
Ovo ulje korisno je i za lečenje spoljnih rana, na koje se stavlja po nekoliko kapi i potom sačeka da se osuše. Efikasno je i u terapiji unutrašnjih krvarenja, a u tom slučaju uzima se po jedna čajna kašičica tri puta na dan, pri čemu mora da se vodi računa da je ulje uvek sveže.

Čaj

Dve kafene kašičice cvetova preliju se sa 300 mililitara ključale vode, to se ostavi da odstoji tri minuta, procedi i pije najmanje dva puta dnevno po jedna šoljica za kafu. Još je bolje ako se umesto vode uzme ključalo mleko.

UPOZORENJE: Čaj od divizme treba procediti kroz gusto platno pošto na cveću ima maljavih dlačica koje izazivaju golicanje u grlu.


kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Fitoterapija - lekovita priroda  |  Poslato: 04 Feb 2015, 14:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Crni čaj: Tamnoputi "brat blizanac"

Kofein u crnom čaju deluje na koru velikog mozga, omogućavajući lakše učenje, pamćenje, komunikaciju...Samo dve šoljice ovog čaja dnevno, dovoljne su da vas sačuvaju od zaboravnosti i smanje rizik demencije za čak 60 odsto


Slika


Iako se više priča o zelenom čaju i njegovoj delotvornosti, crni čaj je po istraživanjima više zastupljen među populacijom. U Evropi petina prodanih čajeva otpada na crni, dok je u planetarnim razmerama crni čaj zastupljen u više od 70 odsto procenata, u odnosu na zeleni.

Zašto poređenje ova dva čaja? Zato što je crni čaj "brat blizanac" zelenom, jer potiču sa iste biljke latinskog naziva Camellia sinensis. Da li će čaj završiti kao zeleni ili crni, zavisi od procesa obrade listova navedene biljke. U tom procesu najbitniji je stepen fermentacije, odnosno oksidacije. Kod crnog čaja ovaj proces je doveden do kraja i zato ima tamnu boju, ponekad crvenkastu i prodorno ispunjen ukus. Ukus dolazi od fermentiranih sokova punih arome, koji u sasušenim listićima ostaju netaknuti, sve dok se ne potope u vrelu vodu. Zanimljivo je da se na zapadu svi fermentirani čajevi nazivaju crnim, a u Kini crne čajeve nazivaju zbog izrazito gorkog ukusa.

Najveća razlika između ova dva čaja je u količini kofeina koje poseduju. Zbog duže fermentacije u crnom čaju je više ovog sastojka, zbog čega se mnogi odlučuju da ga konzumiraju umesto kafe, u kojoj je dvostruko više kofeina. Kofein u crnom čaju deluje na koru velikog mozga, doprinoseći da bolje shvatamo stvari i brže povezujemo misli. Na taj način lakše se obavljaju sve intelektualne radnje- lakše se uči, pamti, komunicira... Istovremeno, crni čaj krepi, smanjuje osećaj umora i pospanost. Utiče i na bolji rad mišića i rerflekse, zbog čega pogoduje sportistima i osobama kojima su važne brze reakcije.


Istraživanja su pokazala da osobe koje piju crni čaj imaju duplo manji rizik za nastanak koronarnih bolesti. Japanski naučnici ističu da pijenje crnog čaja bogatog antioksidansima i flavonoidima povećava elastičnost krvnih sudova, što dovodi do boljeg rada krvnih sudova, a samim tim i boljeg krvotoka. Takođe, snižava nivo holesterola i smanjuje rizik stvaranja krvnih ugrušaka.

Stresni hormon kortizol takođe se smanjuje pod delovanjem sastojaka iz crnog čaja, tvrde stručnjaci iz Londona. Oni su obavili istraživanje na 75 muškaraca nepušača, sa navikom redovnog ispijanja čaja. Ispitanici su izloženi stresnim situacijama, u kojima im je meren puls, krvni pritisak, koncentracija krvnih pločica i kortizola, a vršena je i lična procena stresa. Efekat delovanja crnog čaja ispoljio se već posle pola sata, i u tom trenutku je nivo kortizola i lični doživljaj stresa bio znatno manji. Na osnovu dobijenih rezultata stručnjaci su ustanovili da crni čaj ne može da spreči stres, ali pomaže da se takva osoba od stresa što pre oporavi.



Slika


straživači tvrde i da bi se rizik od pojave demencije smanjio za čak 60 odsto, kada bi ljudi pili crni čaj, u količinama u kojima ispijaju kafu. Zbog zavidnih količina flavonoida, polifenola, tanina i fluora, samo dve šoljice ovog čaja dnevno, dovoljne su da vas sačuvaju od zaboravnosti. Istina, naučnici nemaju precizan odgovor koji sastojak iz čaja štiti mozak, ali znaju da antioksidansi flavonoidi čuvaju ćelije od propadanja. Istovremeno štite i od srčanog i moždanog udara.

RITUAL ISPIJANjA

Ljubitelji i dobri poznavaoci rituala ispijanja čaja, savetuju da se crni čaj pije bez ikakvih dodataka. Tada je njegova efikasnost najpotpunija. Za one kojima se ukus ovog čaja baš i ne sviđa, preporučuje se da ga piju sa dodatkom kockice šećera ili malo meda. Ko želi da doživi još jaču aromu, crnom čaju treba da doda štapić vanile, malo cimeta ili limunov sok. Neki konzumiraju crni čaj sa mlekom i šećerom, što je potpuno pogrešno. Mleko je bogato belančevinama a šećer ugljenim hidratima. Konzumiranje ovako spremljenog čaja više puta dnevno, opterećuje organe za varenje, a posebno jetru.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 100 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker