Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 27 Apr 2024, 23:03


Autoru Poruka
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 22 Okt 2012, 19:27
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Loše si volje?


Navali na voće i povrće! Naučnici su utvrdili da konzumranje tih namirnica popravlja raspoloženje.


Slika


Dnevno konzumiranje najmanje sedam porcija voća i povrća od 80 grama podstiče dobro raspoloženje, pokazali su rezultati istraživanja grupe naučnika s britanskog Univerziteta Vorvik i američkog Dartmauta.

Istraživači su došli do tog rezultata ispitujući prehrambene navike 80.000 Britanaca.

Konzumiranje svežih proizvoda je veoma ograničeno u Velikoj Britaniji i istraživači su registrovali da četvrtina stanovništva jede jedva jednu (čak i manje) porciju tih proizvoda dnevno, dok tek desetina Britanaca konzumira sedam porcija dnevno.

Upravo među tom desetinom je zabeleženo najviše raspoloženih osoba.

Dakle, ako si loše volje probaj sa voćem i povrćem.


Mondo


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 23 Okt 2012, 11:19
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Paradajz čuva mozak


Trebalo bi da pet puta dnevno jesti voće i povrće, jer to dovodi do smanjenja broja moždanih udara


Slika


Istraživači iz Finske uradili su studiju u kojoj je učestvovalo više od hiljadu muškaraca i došli do zaključka da su osobe koje su imale najviše likopena u krvi bile najmanje izložene riziku da dobiju moždani udar.

Likopen je svetlocrvena supstanca koje ima u paprikama, paradajzu i lubenicama. Nivo likopena u krvi izmeren je kod ispitanika na početku studije i praćen je tokom narednih 12 godina. Na osnovu njegove količine u krvi, muškarci su podeljeni u grupe. U prvoj grupi, u kojoj su bili oni sa niskim nivoom likopena, zabeleženo je 25 moždanih udara, a u grupi kod kojih je likopen bio visok - samo 11. Rizik od moždanog udara bio je smanjen za 55 odsto kod osoba koje su jele hranu bogatu likopenom.



- Ovi rezultati potvrđuju preporuku da ljudi treba pet puta dnevno da jedu voće i povrće, jer to dovodi do smanjenja broja moždanih udara. Likopen deluje kao antioksidant, smanjuje upalu i sprečava zgrušavanje krvi - rekao je dr Jouni Karpi sa Univerziteta "Istočna Finska".


Novosti


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 24 Okt 2012, 10:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Kesten - “balkanski lepotan” koji čuva zdravlje


Koristi se za lečenje edema, hemoroida, snižavanje krvnog pritiska. List pitomog kestena koristi se za prevenciju i saniranje promena na jetri


Slika


Plod kestena (Aesculus hippocastanum), crvenkasto-smeđe boje, raste unutar bodljikave opne koja puca u jesen kada plod zri. Poznat od davnina, ukras parkova i drvoreda, kesten je i prava riznica korisnih sastojaka, a osim ploda lekovita je i sasušena i isitnjena kora, kao i osušeni cvetovi. Najdelotvorniji sastojak kestena je saponin, izolovan iz semena, koji se koristi za pranje i negu kose, lečenje kožnih bolesti, razređivanje previše guste krvi. Saponin se koristi i kao emulgator, dok se masno ulje dobijeno iz oljuštenog semena koristi u sapunskoj industriji.

Seme divljeg kestena se zahvaljujući sastojku escinu koristi i za lečenje edema, hemoroida, za povećanje tonusa vena i drugih neželjenih venskih promena. Upotrebljava se i u postoperativnom i posttraumatskom tretmanu, snižava previsok krvni pritisak jer utiče na propustljivost kapilara. Preparati, odnosno ulja od cveta divljeg kestena koriste se i protiv opekotina od sunčanja i pega na licu.

Plod kestena je jestiv i ukusan, sadrži dosta skroba, zbog čega se često koristi prilikom pripremanja poslastica.
Losion za sjajnu kosu
Za delotvoran losion potrebno je 50 grama oljuštenog i istucanog divljeg kestena koji se stavi u litar vode. Sve to treba da proključa, a onda se ostavi da vri još petnaest minuta. Mešavina se procedi, a losion se bez trljanja nanosi na vlažnu kosu. Tretman treba da se sprovodi mesec dana, posle čega kosa postaje sjajna, čvrsta i negovana.
Kesten je, inače, dugovečno drvo koje može da živi i preko 200 godina. Njegova stabla stvaraju vrlo povoljne mikroklimatske uslove i štite od zračenja, prašine i vetra. Kesten se može naći u najvećem delu Evrope, mada autohtono raste na jugu Balkana - u Bugarskoj, Makedoniji, Grčkoj i Albaniji, zbog čega ga naučnici zovu “balkanski lepotan”.
Sa druge strane, pitomi kesten (Castanea sativa) malo je teže naći, jer uglavnom raste kao samotnjak. Lekovita svojstva njegovog cveta, lista i kore više su poznata u narodnoj nego u zvaničnoj medicini. Zbog sadržaja tanina list i kora služe za spravljanje adstringentnih (stežućih) lekovitih preparata. List se koristi za prevenciju i saniranje određenih promena na jetri, jer obiluje vitaminom K, koji povoljno deluje i na koagulaciju krvi. Čaj napravljen od ravnomerne mešavine kestena i majčine dušice (Thymus serpyllum) vrlo je delotvoran lek za iskašljavanje. Olakšava različite disajne tegobe, od blagih upala sluzokože ždrela, do ublažavanja napada takozvanog velikog kašlja. Čaj od lista preporučuje se i svima koji imaju stomačne tegobe.


Slika


Ekstrakt za vene i krvotok
Ekstrakt koji pomaže pri lečenju vena i krvotoka sprema se tako što se desetak svežih i narendanih kestenovih semenki, zajedno sa korom, polako sipa u dva i po litra kipućeg konjaka. Važno je da konjak vri kako bi se uništili fermenti i sprečilo kvarenje rastvora. Kada se smeša ohladi procedi se i tako spremljena koristi u dozi od nekoliko kapi. U pripremi ekstrakta konjak može biti i hladan, ali se onda sadržaj čuva u braon boci širokog grla, poklopljen staklenim zatvaračem. Treba da odstoji sedam nedelja, procedi se i tek onda koristi.


Novosti


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 24 Okt 2012, 19:38
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Zašto je dobro piti jogurt


Osim što je ukusan, jogurt je višestruko koristan za vaše zdravlje. Trebalo bi ga svakodnevno konzumirati, a ukoliko ga još niste uvrstili u svakodnevnu ishranu, otkrivamo vam pet razloga zbog kojih ćete to već danas učiniti.


Slika


Vitka linija – Jogurt je niskokalorična namirnica. Bogat je kalcijumom koji podstiče izlučivanje hormona koritzola, čime se olakšava gubljenje kilograma, dok aminokiseline pospešuju sagorevanje masnih naslaga.

Beli zubi – Iako sadrži šećer, jogurt ne uzrokuje karijes. Budući da je bogat kalcijumom, jogurt čuva belinu zuba, dok mlečna kiselina štiti desni i sluznicu.

Zdravlje – Zahvaljujući korisnim bakterijama koje sadrži, jogurt nas štiti od upala i štetnih mikroorganizama. Ako želite da regulišete probavu ili ojačate imunitet, u tome će vam pomoći jogurti koji sadrže posebne vrste probiotika. Naime, probiotici deluju kao prirodni antibiotici, te su veoma korisni u sprečavanju nastanka i razvoja bakterija.

Vitamini i minerali – Mlečni proizvodi su bogat izvor proteina, minerala i vitamina. Samo jedna porcija jogurta obiluje kalcijumom, magnezijumom i kalijumom, te fosforom, jodom, cinkom, ali i vitaminima B5 i B12.

Regulacija pritiska – Čak 70 odsto ljudi u organizam unosi više soli od preporučene dnevne doze. Prekomerni unos soli dovodi do povišenog krvnog pritiska, bolesti srca i bubrega. Kalijum i kalcijum iz jogurta pospešuju izbacivanje viška soli iz organizma, a samim tim i snižavaju pritisak.


LZ


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 07 Dec 2012, 18:55
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Postite, ali zdravo


Posna hrana reguliše krvni pritisak, ubrzava detoksikaciju organizma i smanjuje nivo masnoća u krvi. Važno je i da jedete što raznovrsniju hranu, kaže Jasna Anđelković, nutricionistkinja.


Slika


Čim počne post, u restoranima i pekarama zavlada pomama za posnom hranom i pecivima. Mnogi, iako su vernici, post doživljavaju kao dijetu i priliku da skinu koji kilogram. Zato sveštenici često napominju da post nije gladovanje, dijeta ili mučenje, već hrišćanski stil života.
– Uzdržavanje i umerenost u svemu, pa i u jelu, trebalo bi da bude osnovni smisao svakog posta. Ako neko posti da bi smršao ili zato što je to zdravo za telo, od toga nema duhovne koristi. Post treba da pomogne čoveku da se oslobodi svih zavisnosti od stvari ovoga sveta, pa čak i od same posne hrane. On treba da ga podstakne da izađe iz sebe, da se saživi s drugim i da voli druge, da sa njima deli sve što ima – objašnjavaju sveštenici.
Najvažnije je shvatiti da post sam po sebi nije cilj nego sredstvo da se pobedi egoizam. Međutim, i post može biti na duhovnu štetu ako se gordimo što postimo, mislimo da smo bolji ljudi od onih koji ne poste i osuđujemo ih, što nije retkost. Takođe, dešava se da neko posti nedelju ili dve, nekad ceo post, a da se na kraju ne pričesti i ne ispovedi. To je isto kao da je trčao trku, a nije stigao na cilj.

NE UZGLADNJUJTE SE
Božićni post nije tako strog kao uskršnji. Za vreme celog posta ne jedu se meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim sredom i petkom, koji se poste na vodi.
Riba se jede svake subote i nedelje, a poslednje nedelje božićnog posta ne jede se riba, a po mogućstvu posti se na vodi. Na Badnji dan ne koriste se ni ulje ni vino, već se obavezno posti na vodi.
Ovaj post ne razlikuje se mnogo od običnog posta kada je reč o uticaju na organizam. Ipak, osobe koje žele da poste na vodi trebalo bi najmanje desetak dana pre početka posta da koriguju svoj način ishrane i da smanje unos namirnica životinjskog porekla. Takođe, bilo bi dobro da potraže savet lekara, posebno ukoliko imaju neke zdravstvene probleme.
Post ne podrazumeva izgladnjivanje organizma, te stoga ne može da šteti. To, naravno, ne važi za decu, stare osobe i hronične bolesnike jer oni mogu da poste samo uz odobrenje lekara.
– Posna hrana reguliše krvni pritisak, ubrzava detoksikaciju organizma i utiče na smanjenje nivoa masnoća u krvi. Međutim, za vreme posta veoma je važno jesti raznovrsnu hranu. To znači da svaki obrok treba da sadrži masti biljnog porekla, ugljene hidrate i belančevine – kaže Jasna Anđelković, nutricionista i autorka sajta www.nadijeti.info.

HRONIČNI BOESNICI - OPREZ
Prema njenim rečima, 40 dana posta može dobro da deluje na organe za varenje. Unošenjem više namirnica koje sadrže celulozu, ubrzava se proces varenja i reguliše se stolica. Konzumirajući mnogo voća, povrća i ribe, očistićete organizam, a to će se pozitivno odraziti i na vašu kožu i kosu.
Naša sagovornica ističe da rigorozan post nije preporu­čljiv hroničnim bolesnicima i starim, iznemoglim ljudima jer može da naškodi njihovom zdravstvenom stanju.
– Svakako treba praviti razliku između osoba koje poste samo sredom i petkom jer kod njih takav izmenjeni, smanjeni unos određenih namirnica ne može izazvati posledice. Međutim, ukoliko se hronični bolesnici odluče da poste, pre toga bi trebalo da razgovaraju s lekarom i da čuju njegovo mišljenje – savetuje Anđelkovićeva.

I posna jela goje
Iako je uvreženo mišljenje da ljudi za vreme posta očiste organizam od štetnih materija i smršaju, ponekad se dešava upravo suprotno. Prema rečima Jasne Anđelković, nutricionistkinje, ljudi često za vreme posta unose mnogo namirnica bogatih skrobom, kao što su testenine, pirinač i krompir, koje se u telu pretvaraju u masti. Zato tokom posta treba jesti što više sezonskog voća i povrća, a posebno jabuka jer se lako vare, sadrže dosta vitamina i dobre su za srce.

Da li je posna hrana zdravija od mrsne?
DA
Ako je u ishranu uključen veliki broj raznovrsnih namirnica, posna hrana jeste zdravija od mrsne. Najvažnije je da tokom posta ne zanemarite dva važna principa pravilne ishrane – redovnost i raznovrsnost obroka. Tradicionalna posna jela zdrava su i zato što podrazumevaju smanjeni unos zasićenih masnoća koje su povezane s nastankom holesterola.
On je opasan zbog toga što izaziva stvaranje naslaga na zidovima krvnih sudova.
Ako imate povećan nivo holesterola i triglicerida, vaši rezultati će posle posta verova­tno biti bolji.

NE
Najčešći nedostatak ishrane u vreme posta jeste ponavljanje malog broja jela. Posledica takve ishrane može biti nedovoljno unošenje belančevina, masti i ugljenih hidrata u organizam. Kako tokom posta dominiraju jela na bazi ugljenih hidrata (peciva, hleb, džem, med), usled nekontrolisanog unosa ovih namirnica posle 40 dana posta možete osetiti vrtoglavicu, postati dekocentrisani, ali možete se i ugojiti.


Blic zena


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 10 Dec 2012, 20:33
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Najgori i najbolji doručak za vaše zdravlje


Da li je za dobro zdravlje i održavanje vitke linije gori masan sendvič za doručak ili preskakanje jutarnjeg obroka? Zdrav doručak podrazumeva sasvim nešto treće.


Slika


Masni doručak
U jednoj studiji, istraživači su želeli da vide kako masan doručak utiče na kardiovaskularni sistem 20 zdravih ljudi koji su u proseku imali 23 godine.
Učesnici u studiji su jedan dan jeli standardni sendvič sa šunkom, jajima i sirom (koji je imao 50g masti i 900 kalorija), a drugi dan nisu jeli ništa za doručak.
Oni koji su jeli masne sendviče dva sata posle doručka su imali slabiji krvni tok, jer krvni sudovi nisu mogli dovoljno da se prošire i donesu kiseonik do srca.

Preskakanje doručka
Postoji još nešto gore od masne hrane ujutru - preskakanje doručka.
Ne samo da oni koji preskaču jutarnji obrok (ili ga zamenjuju sa šoljom kafe) imaju manje energije, gore raspoloženje i slabije pamćenje od onih koji doručkuju, već se i suočavaju sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
Pre svega, imaju čak 450 procenata više šanse da postanu gojazni, i 21 procenat više šansi da dobiju dijabetes tipa dva.


Slika


Najbolji doručak
Najbolji doručak bi uključivao nemasne proteine i vlakna, na primer obrano mleko ili jogurt sa smanjenim procentom masnoća i integralne žitarice.
Jedna studija je dovela u vezu integralne žitarice za doručak i smanjenje hormona stresa kortizola u telu, koji utiče i na sakupljanje sala na stomaku, piše Health.
Svega 85g integralnih žitarica obezbeđuju telu dnevnu dozu vlakana, koja poboljšavaju varenje i smanjuju nivo masti u telu, što doprinosi dužem životu, zdravijem srcu i gubitku težine.


B92


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 11 Dec 2012, 23:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Kupus - riznica vitamina C


Slika


Crveni je bolji od belog
Crveni kupus sadrži više vitamina C od belog, a ima i više antioksidanata, posebno antocijanina, za koji je dokazano da štiti ćelije mozga. Dugotrajna termička obrada smanjuje nutritivnu vrednost ovog povrća, pa zato prilikom kuvanja kupus uvek stavljajte u vruću umesto u hladnu vodu

Usporava rad štitnjače
Svež kupus može da izazove nadimanje, pa mu zato dodajte začine kumin ili komorač. Osobe koje imaju problema sa štitnom žlezdom treba da izbegavaju ovo povrće jer sadrži goitrogene, supstance koje usporavaju rad pomenute žlezde i smanjuju apsorpciju joda

40 ml
Ceđenjem
100 g kupusa dobija se
40 ml lekovitog soka, koji leči čir na želucu i upalu debelog creva

45 %
Žene koje tri puta nedeljno jedu kiseli kupus imaju 45 odsto manje šanse da obole od raka dojke, pokazalo je jedno američko istraživanje

250 ml
Ako ste prehlađeni, pojedite tanjir tople supe od kupusa jer olakšava iskašljavanje i smiruje nadraženost dušnika

Šta sve kupus sadrži:

Vodu - 90%
Belančevine - 1,21%
Dijetetska vlakna - 2%
Kalorije - 24


Blic zena


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 15 Dec 2012, 11:29
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Više ribe jače srce


U vreme posta često se na našim tanjirima nađe riba umesto mesa, što je dobro, jer je inače retko jedemo. Redovno konzumiranje ribe može da smanji rizik od infarkta za 50 odsto, ali samo ako biramo vrste koje sadrže veliku količinu omega-3 masnih kiselina. One smanjuju nivo triglicerida i holesterola u krvi, snižavaju pritisak, razređuju krv, umanjuju rizik od tromboze i jačaju srce. Baš iz tog razloga bečki profesor Hademar Bankhofer preporučuje haringu, skušu, losos, crni bakalar i list.


Slika


– Riba sadrži visoki procenat biološki vrednih proteina, koji su dragoceni za organizam. Osim toga, riba sadrži različite zdrave masne kiseline, koje su složenije nego kod piletine i junetine, zahvaljujući čemu se lako i brzo vari. Morska riba je veoma bogata jodom, ima čak sto puta više ovog minerala od junetine ili svinjetine – kaže Marija Prčić, viši dijetetičar-nutricionista.


Tri najbolje i najzdravije
Haringa
Ova veoma ukusna riba iz Severnog mora može da se priprema na bezbroj načina. Obiluje omega-3 masnim kiselinama, a mana joj je jedino što u 100 grama ima čak 234 kalorije. Osim za jelo, može da se koristi za pravljenje ribljeg ulja i brašna. U beogradskim ribarnicama haringa se teže nalazi, pa kilogram sveže košta oko 320 dinara, a pečene 660.

Skuša
Nekada je važila za hranu siromašnih, a sad se nalazi na listi najzdravijih riba. U 100 grama sadrži 223 kalorije, ima visok procenat omega-3 masnih kiselina i idealna je za regulisanje krvnog pritiska jer proteini skuše čine krvne sudove elastičnim. Kilogram ove
ribe košta oko 360 dinara.

Losos
Omega-3 masne kiseline u lososu poboljšavaju pamćenje, a zahvaljujući vitaminima A i D, kao i mineralu selenu, ova riba štiti i nervni sistem. Takođe, redovno konzumiranje lososa smanjuje rizik od nastanka makularne degeneracije oka, koja se javlja kod starijih ljudi. U 100 grama lososa ima 175 kalorija, a kilogram ove sveže ribe košta oko 1.400 dinara.

Smrznuta ili sveža?
Riba, zavisno od vrste, sadrži i veće količine fosfora, kalcijuma i kalijuma, ali nema dovoljno cinka, gvožđa i bakra, pa je zato treba jesti s raznim povrćem.
Mnogi misle da je smrznuta riba lošijeg nutritivnog sastava od sveže, ali naša sagovornica objašnjava da su promene u kvalitetu mesa minimalne ako se zamrzavanje obavi brzo i ako se riba čuva na konstantnoj temperaturi.
– Kolebanje temperature dovodi do stvaranja većeg broja kristala leda, koji oštećuju mišićno tkivo, zbog čega je važno da riba bude dobro upakovana. Tako do nje neće stići kiseonik koji pospešuje oksidaciju i čini mast užeglom.


Blic zena


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 17 Dec 2012, 09:50
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Brza hrana loša za mozak


Da li ste znali da hrana iz fast fud restorana može negativno da utiče na vaš mozak i da izaziva zavisnost? Istraživači sa Univerziteta u Montrealu uradili su studiju na miševima i dokazali da nezdrava hrana izaziva zavisnost i dovodi do simptoma anksioznosti i depresije ukoliko se prekine sa konzumacijom.


Slika


Tokom istraživanja laboratorijskim miševima davana je hrana sa visokim nivoom šećera i masti, što je dovelo do različitih hemijskih aktivnosti u njihovom mozgu. Takođe, uočeno je i da su, kada im je ishrana promenjena i nezdrava hrana ukunuta, postali povučeniji, u odnosu na one miševe koji su se hranili zdravo.

“Promena ishrane kod njih bila je povezana sa depresijom. Uočili smo da su postali manje aktivni i izuzetno osetljivi na stresne situacije. Upali su u začarani krug loše ishrane”, kaže dr Stefani Fulton.

U eksperimentu su učestvovali miševi koji su podeljeni u dve grupe. Jedna grupa je šest nedelja hranjena namirnicama koje su imale visok nivo masti i šećera, dok je druga grupa jela zdravu hranu sa malim nivoom masti i šećera. Do kraja studije miševima koji su se nezdravo hranili obim struka se povećao za 11 posto. Istraživači su ih zatim stavili na dijetu i posmatrali promene u hamijskim reakcijama na mozgu, kao i promene u ponašanju i emocijama.


Slika


Miševi koji su hranjeni namirnicama sa visokim nivoom šećera bili su anksiozni i imali su visok nivo CREB molekula, koji učestvuje u proizvodnji dopamina (hormona koji deluje na osećanje uspeha i zasluga).

“CREB je bio aktivniji kod onih miševa koji su se nezdravo hranili, a imali su i visok nivo kortikosterona, hormona koji utiče na stres. To objašnjava i depresiju i negativno raspoloženje. Interesantno je de su se ove promene dogodile i pre nego što su postali gojazni. To nam je ujedno postavilo i novi izazov, da otkrijemo kakva je veza između dijete, tela i uma”.

Ovo istraživanje svakako nije prvo koje je povezano sa negativnim uticajem brze hrane na mozak. Prošle godine objavljena je studija koja je pokazala kako velika količina trans masti u krvi i utiče na funkcije mozga i smanjuje obim mozga.

“Jasno je da su trans masti loše, kako za srce, tako i za mozak, zato preporučujem ljudima da se klone hrane koja sadrži trans masti. Ukoliko niste sigurni da li vaša hrana sadrži trans masti, jednostavno pogledajte etiketu na kojoj pišu sastojci, ukoliko ima manjak povrća ili bilo šta što je hidrogenizovano, otarasite ga se”, kaže dr Džin Bovman, koji je vodio ovo istraživanje.


B92


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zdravlje i hrana  |  Poslato: 18 Dec 2012, 10:29
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Pomorandža- kraljica svežine


Slika


Moćni minerali
Pomorandže su bogate i mineralima – kalcijumom, kalijumom i magnezijumom. Kalcijum čuva kosti, a kalijum nerve i mišićna tkiva. Uz to je neophodan i za održavanje balansa vode u organizmu

Minerali100 g pomorandži
Kalijum 181 mg
Kalcijum 40 mg
Magnezijum 10 mg

Pravo voće za trudnice i pušače
Poznato je da nikotin uništava vitamin C. Zato lekari često kažu da, ako je nepušaču potrebna jedna pomorandža kao zaštita od prehlade, onda su pušaču potrebne tri. Inače, pomorandže su idealna hrana i za trudnice jer obiluju folnom kiselinom, koja je neophodna za razvoj fetusa

100 g voća vitamin C
Nar 1.500 mg
Pomorandže 50 mg
Limun 40 mg
Mandarine 30 mg

86%
Pomorandže sadrže visok procenat vode – 86%, pa brzo zasite organizam. Birajte one sa manje hrapavom korom jer su sočnije i slađe.

1830.
Još u 19. veku britanska kompanija „Mekvitis“ proizvela je prvi „jaffa keks“, koji je dobio ime po vrsti pomorandže bez koštica. Prečnik keksa je 54 mm.

85%
Od jedne pomorandže dobija se 90 ml soka, koji je odličan izvor vitamina C, kalijuma i folne kiseline. Čak 85 odsto pomorandži prerađuje se u sok.

19%
Flavonoidi, moćni antioksidanti koji se najvećim delom nalaze u unutrašnjem belom delu narandžine kore, smanjuju rizik od moždanog udara za 19 odsto.


Blic zena


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 338 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker