Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 12:01


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 26 Jun 2012, 20:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Bog nije stvorio univerzum, već fizika

Nije nam potreban Bog kako bi popunili praznine u vezi sa Velikim praskom – tvrde astrofizičari.

Slika

„Iako je ova tvrdnja po njihovm mišljenju tačna, to ne znači da Bog postoji, već da se univerzum može objasniti bez uplitanja božanskog bića koje je stvorilo nešto ni iz čega“, tvrdi Aleks Flipenko sa Univerziteta u Kaliforniji.

Ovaj astrofizičar bio je jedan od učesnika debate nazvane „Da li je Veliki prasak zahtevao božansku intervenciju“.

Konferencija privlači brojne naučnike, pisce naučne fantastike i brojne znatiželjnike koji diskutuju o budućnosti čovečanstva, putovanju u svemir i brojnim drugim etičkim i filozofskim pitanjima.

„Veliki prasak mogao ej da se desi i samo kao rezultat postojanja zakona fizike. Sa zakonima fizike možete stvoriti univerzume“, izjavio je na konferenciji Flipenko.

Istraživači tvrde da nasumične fluktuacije mogu stvoriti materiju i energiju ni iz čega – a univerzumi mogu biti jedan od tih proizvoda.

„Kvantne mehaničke fluktuacije mogu stvoriti kosmos. Ukoliko bi u ovoj sobi samo izvrnuli vreme i prostor na pravi način, bili bismo u stanju da stvorimo potpuno novi univerzum. Još ne znamo da li bi bili u stanju da uđemo u taj univerzum ali sasvim sigurno bismo mogli da ga stvorimo“, izjavio je još jedan od učesnika seminara, astronom Set Šostak.

Na samom kraju panela, učesnici su zaključili da ideja nije bila da se napadne teoretsko postojanje Boga, već samo da se pokaže da je univerzum mogao biti stvoren i bez njegove pomoći.


B92

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 03 Jul 2012, 23:00
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Kako funkcioniše "Božja čestica"?

Čuveni Higsov bozon ima vrlo nezavidan zadatak: on daje masu svim drugim elementarnim česticama. Bez njega bi one unaokolo frenetično „letele“ brzinom svetlosti, suviše lagane da bi obrazovale atome. Kako to takozvana "Božja čestica" radi?

Slika
Slika umetnika Džozefa Kristofoletija koja predstavlja mogući izgled Higsovog bozona (Foto: Beta)

Kako bi bolje objasnili funkcionisanje takozvane „Božje čestice“, naučnici daju primer sporta i sirupa.

Prvo, svaka od elementarnih čestica zahteva jedinstven set atributa kako bi ulazila u interakciju sa nevidljivim poljima.

Poput na fudbalskom terenu, toj velikoj „pozornici“ pojedinci, bili oni fudbaleri ili elektroni, imaju svoje putanje i povremeno se sudaraju.

Međutim, za razliku od fudbalskih terena, polja se protežu beskonačno u svim pravcima.

Jedno takvo polje je elektromagnetno – možete ga osetiti oko polova magneta, ali postoji svuda i sve vreme.

Svaka čestica ulazi u interakciju sa elektromagnetnim poljem na način koji zavisi od njenog naelektrisanja. Na primer, elektroni, čije je naelektrisanje -1, kreću se poljem ka pozitivnim krajevima gde se grupišu sa pozitivno naelektrisanim protonima.

Kao što i svaki sport ima drugačiju, njemu namenjenu loptu, tako i svako polje ima njemu odgovarajuću česticu.

Na primer, elektromagnetno polje povezuje se sa fotonom, česticom svetlosti.

Ova korespodencija odvija se na dva načina: prvo, kada je energija elektromagnetnog polja koncentrisana na jednom mestu, pobuđivanje polja koji se na tom mestu stvara je sam foton.

Drugo, kada čestice ulaze u interakciju sa elektromagnetnim poljem (na primer, kada su privučene suprotnim naelektrisanjem), one apsorbuju i emituju konstantan tok „virtuelnih fotona“ - odnosno čestica svetlosti koje se naizmenično pojavljuju i nestaju i imaju svrhu posrednika u interakciji čestica – polje.

Tako postoji i Higsovo polje koje česticama daje masu.

Izuzev fotona i gluona koji nemaju masu, „sve druge elementarne čestice dobijaju masu od svojih interakcija sa Higsovim poljem, kao da se usporavaju dok prolaze kroz neki gust sirup“, objašnjava Džejms Overdin, fizičar Toson univerziteta u Merilendu.

Nekim česticama je teže da prođu kroz „sirup“ Higsovog polja, nego drugima i zbog toga su teže.

Ipak, nepoznato je zašto neke čestice, kao izuzetno „korpulentan“ kvark, bivaju na hiljade puta više opterećene Higsovim poljem, nego lagane čestice poput elektrona i neutrina.

„Teoretičari su tražili način da predvide mase čestica, ali ni jedna hipoteza još nije potvrđena“, kaže Džon Gunion, autor knjige „Vodič Higsovog lovca“ (The Higgs Hunter's Guide) i profesor fizike na Univerzitetu u Kaliforniji.

Međutim, tu na scenu stupa Higsov bozon: baš kao što foton posreduje u interakciji magnetnog polja i predstavlja njegovo pobuđivanje, Higsova čestica posreduje u interakciji čestica i Higsovog polja i predstavlja njegovo pobuđivanje.

Higsova čestica pojavljuje se kada se polje pobudi. Kada bi naučnici detektovali takvu česticu, bili bi sigurni da postoji Higsovo polje.

„Morate imati dovoljno energije da biste pobudili polje tako da izgleda kao čestica. U suprotnom, mi ne možemo znati da polje postoji“, kaže Kreg Bloker, fizičar Univerziteta Brendis koji se bavi potragom za „Božjom česticom“.

Međutim, pošto je Higsova čestica voma teška, teško je pobuditi Higsovo polje, toliko da biste izazvali njeno pojavljivanje.

Veliki Hadronski kolajder (sudarač) igra upravo tu ulogu: on sudara protone pri velikim brzinama kako bi stvorio dovoljno energije za „pomeranje“ Higsovog polja i izazvao pojavu Higsovog bozona.

U sredu, 4. jula, naučnici bi trebalo da objave da li su uspeli da otkriju Higsov bozon i time reše ovu misteriju.


B92


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Nauka i tehnologija  |  Poslato: 04 Jul 2012, 10:17
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Nova čestica – božja ili nije?


U energetskom području gde bi trebalo da se krije neuhvatljivi Higzov bozon, u CERN-u uočen nepoznati delić materije


Slika


Da li je najneuhvatljiviji begunac najzad dolijao? Sasvim je izvesno da su fizičari u najsavršeniju visokotehnološku krletku uhvatili nepoznatu česticu za koju se naknadno može ispostaviti da je dugo proganjana „božja čestica”.

Upravo su to obznanili, posle višegodišnje potrage, istraživači uposleni na dve veoma moćne mašine (detektori), sa akronimima CMS i ATLAS,ukopane u hodnicima kružnog oblika, dublje od sto metara pod zemljom, u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN), na razmeđi Švajcarske i Francuske. Sićušni delić materije uočili su u energetskom području gde bi trebalo da se krije Higzov bozon.

Na nedavnom naučnom razmatranju, čiji su učesnici hiljadama kilometara bili udaljeni jedni od drugih (Ženeva i Melburn), saopšteni su rezultati prikupljeni do 12. juna. U ogledima na CMS-u zabeležen je, stručnim jezikom kazano, povećan broj događaja koji odgovaraju masi od približno 125 gigaelektronvolti. Smatra se da je taj signal posledica raspada do sada neregistrovane čestice.

Duže od četiri decenije traje potraga za „nedostajućom karikom” u zamišljenoj tapiseriji svekolikog kosmosa. Uoči li se ikakav vidljiv trag, a bilo je nekih nagoveštaja, to bi trebalo da bude uverljiva potvrda da je Higzov bozon izvorište mase za sve ostale koje se nazivaju osnovne ili elementarne.

Zamisao da takva čestica uopšte postoji potekla je iz uma Pitera Higza, sa Univerziteta u Edinburgu, a naziva se još „skrivena simetrija”. U protekle dve godine nakupilo se dovoljno podataka koji su, pretpostavlja se, ukazivali da su uporni hajkači nadomak cilja. Iz dva ogromna detektora (ima ih ukupno četiri), u naučne časopise i javna glasila pristizale su najave da je na pomolu veliko otkriće. (Matematički proračuni na temelju poznatih činjenica i teorijskih predviđanja ukazuju da verovatnoća da u jednom sudaru nastane „božja čestica”, iznosi jedan prema deset milijardi milijardi).

U nekoliko navrata se očekivalo da je naposletku upala u zamku, i to blizu energije, kako se to stručno kaže, od 125 gigaelektronvolti, što je čini stotinama puta težom od protona! Nepotvrđeni izveštaji upućivali su dakle na zaključak da je započeo poslednji čin drame, još jednom oglašen sredinom juna kada su u javnost procurele naznake veličanstvenog uspeha.

Ogromnu i složenu klopku – Veliki hadronski sudarač (LHC) – naučnici su smestili u kružnom tunelu nadomak Ženeve, dugačkom 27 kilometara. U najčudovišnijoj, najmoćnijoj i najskupljoj mašini (šest i po milijardi dolara), koju je čovek ikad sklopio, sudaraju se dva mlaza protona (delići atomskog jezgra), od kojih svaki dostiže 99 odsto svetlosne brzine (300.000 kilometara u sekundi). To je toliko zapetljano i zahtevno, kao kada biste ispalili iglice s jedne i druge obale Atlantskog okeana da jedna drugu pogode na sredokraći pučine, a prethodno su pomenutim prstenom projurile 5.000 puta u sekundi.

Potom se proučavaju otisci u nadi da će se stići do poslednjeg, krajnjeg i nedeljivog, od kojeg je sve satkano, do a-tomosa kako ga je pre dve i po hiljade godina nazvao Demokrit iz Abdere.

Bude li dovoljno energije, nastaće nove čestice, jer se energija i materija – prema slavnoj jednačini Alberta Ajnštajna (E=mc2) – preobraćaju jedna u drugu.

Iako su predstavnici CERN-a i Fermijeve nacionalne laboratorije (SAD) obelodanili da je nova čestica opažena, niko se ne usuđuje da joj pripiše pridev – božanska. Dugoiščekivana presuda biće danas saopštena.

U oba eksperimenta na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), učestvuju dva srpska istraživačka tima (Institut za fiziku, Institut „Vinča” i Fizički fakultet).


Politika

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 04 Jul 2012, 20:49
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Kome će pripasti Božja čestica?

Četvrtog jula naučnici okupljeni oko Velikog Hadronskog sudarača predstaviće najnovije rezultate u vezi sa Higsovim bozonom, poznatijim još i kao Božja čestica.

Slika

U isto vreme, istraživači iz Amerike, takođe će dati finalnu analizu podataka koje je sakupio Tevatron.

„Pre svega par godina činilo se da nećemo uspeti da sakupimo relevatne podatke o postojanju Higsovog bozona. Međutim, čini se da je taj trenutak napokon došao“, izjavio je Nobelovac u sferi teoretske fizike Stiven Vajnberg sa Univerziteta Teksas.

Iako će mnogi pamtiti rezultate i potragu Velikog Hadronskog sudarača, put do otkrivanja ove misteriozne čestice započeo je znatno ranije.

Higsov bozon prvi put je spomenut 1960. godine, a teorije o njegovoj funkciji decenijima potom su usavršavana i dopunjavane, a otkrivanje ove komponente moglo bi da objasni zašto univerzum poseduje masu.

Sudarač, vredan devet milijardi dolara, dobrim delom finansiran je zbog portage za ovom česticom, i iako još ne može sa sigurnošću da kaže da će u tome i uspeti, postoje naznake koje naučnicima idu na ruku, a konačan rasplet mogao bi da se desi u narednih nekoliko nedelja.

Sa druge strane, rezultati sakupljeni uz pomoć Tevatrona, čiji rad je zaustavljen pre izvesnog vremena, neće biti toliko spektakularni.

Naučnici u Americi godinama su jurili ovu česticu u nadi da će uspeti da je detektuju pre nego što to učine kolege koje rade na Velikom Hardonskom sudaraču.

Ovo će svakako biti razočaranje za istraživače u Americi. Da su oni bili ti koji su nastavili sa istraživanjem i izgradnjom još jednog Superkolajdera, otkriće Higsovog bozona bilo bi isključivo američko dostignuće – i desilo bi se pre 10 godina.

Ipak, rad Tevatrona postavio je osnove na kojima danas počiva Veliki Hadronski sudarača.

“Korišćen je veliki broj eksperimenata kako bismo došli do trenutnog modela. Ne može sa sigurnošću reći koliko je koja laboratorija na svetu doprinela tome”, izjavio je Vajnberg.

Stvari se dalje komplikuju kada je u pitanju dodela nagrade ukoliko dođe do ovog neverovatnog otkrića.

Broj naučnika koji su učestvovali u radu Tevatrona iznosi 1.150 osoba, dok je oko Velikog Hadronskog sudarača i njegovih Atlas i CMS eksperimenata udruženo preko 6.000 naučnika iz celog sveta, dok najznačajnija nagrada za dostignuća na polju fizike, Nobel, može otići u ruke svega tri osobe.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 04 Jul 2012, 20:54
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Šta nam donosi otkriće Higsovog bozona?

Početkom ove nedelje svet je obišao video koji nagoveštava da je u CERN-u konačno otkriven Higsov bozon. Ukoliko se ove informacije potvrde, biće to najznačajniji trenutak moderne fizike u prethnodnih 20 godina. Za danas ujutru, 4. jula, najavljena je konferencija za medije koja nam možda donosi informaciju da dugo očekivani Higsov bozon postoji i da je time stavljena i poslednja ciglica u Standardni model. Bilo bi to krunsko dostignuće zasnovano na petodecenijskom radu više hiljada naučnika.

Slika

Međutim sada dolazimo do problema. Ova čestica možda izgleda isuviše obično. Dok se fizičari u CERN-u spremaju za saopštenje o napretku u potrazi za „Božijom česticom“ – čudnom česticom koja postoji širom svemira i interaguje sa svim drugim elementarnim česticama, dajući im njihovu masu, u ostatku sveta fizičari se pripremaju za moguće razočaranje.

Razlog ovome je, što su se svo vreme, naučnici pripremali za mogućnost da je Higsov bozon čestica sa čudnim osobinama. Međutim kako dosadašnji eksperimenti pokazauju da je u pitanju sasvim obična čestica, koja se ponaša „po pravilima“, sve je manje verovatno da će ovo otkriće doneti uzbuđenje u fiziku.

Sredinom XX veka fizičari su počeli da razvijaju Standardni model, teoriju koja se odnosila na sve sile i subatomske čestice u celom svemiru. Iako se ovaj model vremenom pokazivao kao dobar, a naučnici potvrđivali eksperimentima njegova otkrića, to nije bila u pitanju finalna teorija svega. Standardni model je ipak imao nekih problema.

Slika

Koristeći samo Standardni model ne možemo da objasnimo asimetriju između materije i antimaterije u svemiru, kao ni niz fenomena vezanih za nastanak i razvoj svemira (inflaciju, ubrzano širenje današnjeg svemira, tamnu materiju i tamnu energiju). Uz sve ovo, gravitaciona interakcija (koja ima svoje specifičnosti i probleme) još uvek nije uključena u objedinjeni opis preostalih interakcija. Sve ovo navodi na zaključak da mora da postoji neka opštija teorija, tzv. fundamentalna teorija. Ona bi morala da odgovori na sva pitanja na koja Standardni model ne daje odgovore.

Mnoge su se teorije pojavile kao dopuna Standardnog modela, kako bi objasnile ono što on nije mogao. Ali je najpoznatija teorija supersimetrije. Ona pretpostavlja postojanje supermasivnih čestica koje su parovi postojećim elementarnim česticama.

„Za nuklearne fizičare važi pravilo da što je više supersimetrije u teoriji, to je teorija bolja“, kaže Kaza Čaki sa Univerziteta Kornel.

Zanimljiv deo je Veliki hadronski sudarač, akcelerator u CERN-u, pored toga što traga za Higsom, traži i dokaze za postojanje supermasivnih superpartnera postojećim elementarnim česticama. Za sada nema nikakvih tragova. Istovremeno se Higsov bozon otkriva na energijama koje predviđa teorija.

Pre nego što je Veliki sudarač u CERN-u startovan 2010. godine, mnogi su naučnici su se nadali da će on otkriti i mnogo dokaza za supersimetrijom. Uprkos postojanju nekih činjenica, dokazi za postojanje supersimetrije nikako da se pojave.

Najjednostavnije verzije supersimetrije su već odbačene, a otkriće Higsa na očekivanim energijama, će zahtevati još više izmena.

Šta se dešava u CERN-u?

"Veliki hadronski sudarač CERN-a je moderni mikroskop koji vidi objekte onoliko manje od atoma koliko smo mi od njih veći. Sam akcelerator je velik kao Beograd i smešten je par stotina metara ispod zemlje na granici između Švajcarske i Francuske, dakle ispod Alpa.", objašnjava dr Aleksandar Belić, dirketor Instituta za fiziku.

"Shodno tim džinovskim dimenzijama i okulari ovog mikroskopa su ogromni. Svaki je veličine jedne zgrade, a takođe su smešteni duboko ispod zemlje. Jedan okular se zove ATLAS, drugi CMS. Iza svakog stoji kolaboracija od više stotina naučnika iz čitavog sveta.", kaže dr Belić.

Ceo intervju sa dr Aleksandrom Belićem možete pročitati na linku.

Na primer, jedan od najboljih aspekata supersimetrije jeste to što mnoge od ovih super čestica jesu dobri kandidati za tamnu materiju. Izmene na teoriji supersimetrije mogu izbaciti iz ige ove čestice tamne materije, a dodatne promene je mogu učiniti još beskorisnijom.

Ipak, iako će danas možda biti i zvanično potvrđeno otkriće Higsovog bozona, to ne mora da znači još uvek finalni kraj supersimetrije. Veliki hadronski sudarač u CERN-u će narednih godina nastaviti da sudara čestice, i to na sve većim i većim energijama, što će možda dovesti supersimetriju na svetlost dana.

Mnogi fizičari željno isčekuju da vide da li će se pronaći najlakša pedviđena superčestica – supersimetrični top kvark ili stop skvark. Stop skvark je srce supersimetrije, i potreban je za objašnjavanje mnogih karakteristika Higsovog bozona. Bez njegovog otkrića, mnogi fizičari su spremni da odustanu od supersimetrije.

Iako stvara probleme, ova situacija neće fiziku zaustaviti. Standardni model, još uvek ima rupa u sebi, i mora se naći način da objasni tamnu materiju i energiju u svemiru. Postoje i alternativne teorije supersimetriji, ali one zahtevaju ili nove interakcije između čestica, nove sile, ili da se sam Higsov bozon sastoji od manjih čestica.

Međutim i ove postojeće teorije imaju svoje nedostatke kako bi postale dobri modeli za opisivanje prirode.

Za sada, supersimetrija, ostaje predvodnik teorija koje stoje iza Standardnog modela.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 04 Jul 2012, 21:04
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Otkrivena nova čestica, mogla bi da bude "Božja"

Naučnici CERN-a saopštili su da su pronašli novu česticu koja bi mogla da bude Higsov bozon, poznat i kao "Božija čestica". Rezultati višedecenijskog "lova" na česticu koja bi mogla da približi čovečanstvu razumevanje nastanka univerzuma saopšteni su na konferenciji za novinare koja je izazvala veliku pažnju i uzbuđenje širom sveta.

Slika

Oba izvršena eksperimenta - ATLAS i CMS - uočila su novu česticu u delu masenog spektra oko 125-126 GeV, na kojem se očekuje upravo Higsov bozon. Na današnjem seminaru u CERN-u koji je predstavljao uvertiru najznačajnije godišnje konferencije iz fizike čestica, ICHEP 2012 u Melburnu, eksperimenti ATLAS i CMS su predstavili najnovije preliminarne rezultate dugogodišnje potrage za Higsovim bozonom.

"Uočili smo novu česticu, koja odgovara Higsovom bozonu", izjavio je generalni direktor CERN-a Rolf Hojer i dodao da ovo otkriće predstavlja istorijski kamen temeljac za dalja globalna istraživanja.



"Otkrili smo novi bozon", izjavio je Džo Inkandela, portparol CMS. "Ukoliko se ispostavi da je Higsov bozon zaista pronadjen, to bi bilo najveće naučno otkriće u poslednjih 50 godina, koje bi imalo dalekosežne posledice u fizici."

Novinarima se obratio i legendarni Piter Higs, naučnik koji je pre pedeset godina predvideo postojanje bozona koji je dobio ime "Božja čestica". "Za mene je zaista neverovatno da se ovo desilo za mog života," rekao je Higs, brišući suzu sa lica.

Sledeći korak je precizno utvrđivanje prirode ove čestice kao i njenog značaja za razumevanje univerzuma. Da li su njene osobine u skladu sa onim što očekujemo od dugo traženog Higsovog bozona, poslednjeg nedostajućeg sastojka u standardnom modelu fizike čestica? Ili je u pitanju nešto mnogo egzotičnije?

Standardni model opisuje elementarne čestice od kojih je sačinjen sav vidljivi univerzum, kao i sile koje deluju izmedju tih čestica. Međutim, vidljiva materija predstavlja ne više od 4% ukupne mase univezuma. Nešto egzotičnija verzija Higsovog bozona mogla bi da predstavlja most ka razumevanju preostalih 96% univerzuma koji je još uvek nerasvetljen.

Slika

Institut za fiziku iz Beograda učestvuje u radu ATLAS-a od 2003. godine dok srpska istraživačka grupa - Institut Vinča i Fizički fakultet aktivno rade na eksperimentu CNS od 1977. godine. Jugoslavija, koja je jedan od osnivača CERN-a napustila je ovu organizaciju 1991. godine, a Republika Srbija postala je pridruženi član ove organizacije početkom godine, kada su sporazum potpisali tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić i direktor CERN-a Rolf Diter Hojer.

„Analizirajući naše merne podatke primetili smo jasne znake postojanja nove čestice, na nivou poverenja od 5 sigma, odnosno 99,999 odsto verovatnoće, u masenom regionu oko 126 GeV. Izvanredne performanse velikog hadronskog sudarača (LHC) i eksperimenta ATLAS, kao i ogroman trud velikog broja ljudi, doveo nas je do ovog uzbudljivog trenutka“, rekla je portparol ATLAS eksperimenta Fabiola Đanoti, „ali potrebno je još neko vreme pre nego što zvanično objavimo rezultate.“

„Rezultati jesu preliminarni, ali izmereni signal na nivou poverenja od 5 sigma, koji vidimo oko 125 GeV, daje dramatičan efekat. Zaista je reč o novoj čestici. Znamo da ona mora biti bozon i to najteži bozon ikada nađen“, navodi portparol CMS eksperimenta Džo Inkandela. „Implikacije ovoga su izuzetno značajne i upravo zbog toga moramo vrlo detaljno analizirati i proveriti rezultate,“ rezultati istraživanja pozdravljeni su burnim aplauzom u Amfiteatru CERN-a.

„Teško je ne biti uzbuđen zbog ovakvih rezultata“, rekao je CERN-ov direktor istraživanja Serđo Bertoluči. „Prošle godine smo objavili kako ćemo u 2012-oj ili naći novu česticu nalik na Higsov bozon, ili isključiti mogućnost njegovog postojanja. Uz sav neophodan oprez, čini mi se da se sada nalazimo na raskrsnici: nova čestica koja je uočena ukazuje na budući put u pravcu detaljnog razumevanja onoga što vidimo u podacima.“

Rezultati koji su danas predstavljeni označeni su kao preliminarni. Oni su zasnovani na podacima prikupljenim tokom 2011-te i 2012-te, dok se neki podaci iz 2012-te još uvek analiziraju. Zvanično publikovanje danas prikazanih rezultata očekuje se krajem Jula, dok će se detaljnija slika ovog fenomena, upotpunjena novim podacima, pojaviti krajem godine.

Slika

„Dosegli smo ključnu tačku u našem pokušaju da razumemo prirodne zakone“, rekao je Rolf Hojer, generalni direktor CERN-a. „Оtkriće čestice koja je konzistentna sa Higsovim bozonom samo je početak opsežnijih izučavanja koja će utvrditi osobine nove čestice i verovatno osvetliti put ka razrešenju drugih misterija našeg univerzuma.“

Neophodno je još dosta vremena i podataka da bi se sa sigurnošću odredile karakteristike ove nove čestice. Ali bez obzira na formu u kojoj se Higsova čestice javlja, naše poznavanje fundamentalne strukture materije se sprema da napravi veliki korak napred.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 04 Jul 2012, 21:10
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Srpski CERN-ovci o novom otkriću

Neposredno pre objavljivanja rezultata istraživanja o otkriću bozona u CERNU, razgovarali smo sa Danicom Stojiljković, istraživačem saradnikom na Institutu za fiziku Beograd i predstavnicom Srbije u Evropskoj komunikacionoj mreži za fiziku elementarnih čestica. Pojasnila nam je šta donosi ovo otkriće.

Slika

Od 2008. do 2010. godine Danica je radila u CERN-u na regionalnom i evropskom Grid projektu - mreži računarskih klastera raspoređenih širom planete koji rade kao jedan. Ova mreža je zadužena za obradu rezultata dobijenih u CERN-ovim detektorima.

Konačno smo dobili potvrdu za postojanje Higsovog bozona. Šta nam ovo donosi u modernu fiziku?
Oba eksperimenta, CMS i ATLAS, registrovala su signal koji se na masenoj skali pojavio na mestu gde se očekuje Higsov bozon prema predvidjanjima Standardnog modela. Preliminarni rezultati pokazuju da se radi o bozonu mase približno 125.3 +- 0.6 GeV. Potrbno je još eksperimentalnih podataka da bi se saznalo više detalja o prirodi ove čestice.

Slika
Danica Stojiljković

Šta su u CERNU u stvari uradili i na osnovu čega su zaključili da Higs postoji, posto je on veoma mala čestica?
Podaci sakupljeni iz 2011. i 2012. godine (do juna meseca) detaljno su analizirani i to uglavnom posredstvom nekoliko najznačajnijih kanala raspada Higsovog bozona prema predviđanjima standardnog modela. Preliminarni rezultati su kompatibilni sa Higsovim bozonom, ali će se definitivno mnogo više znati do kraja ove godine.

Na koji način ovo otkriće utiče na Standardni model i na supersimetriju?
Ako se potvrdi da je to zaista Higs bozon, biće to konačan trijumf standardnog modela prema kome je samo ova čestica nedostajala. Na višim energijama standardni model će verovatno morati da se dopuni drugim teorijama, među kojima je svakako i supersimetrija. Veliki hadronski sudarač (LHC) je dizajniran za registrovanje i nekih od supersimetričnih čestica.

Šta očekujete da se još može otkriti u CERN-u u narednim godinama?
Naredna otkrića je teško predvideti ali supersimetricne cestice su svakako prioritet. Ukoliko se pokaže da registrovana čestica nije Higs bozon, to bi bilo još zanimljivije otkriće koje bi nam donelo neku novu fiziku.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 04 Jul 2012, 21:17
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
"Otkriće čestice je istorijski događaj"

Šef tima Instituta za nuklearne nauke Vinča u CERN-u dr Ivanka Božović Jelisavčić je u izjavi Tanjugu potvrdila da je nova čestica "uhvaćena" u dva dektora na velikom sudaraču čestica koji se nalazi u kružnom tunelu ispod Ženeve, a jedan od njih je ATLAS na kojem rade naučnici našeg instituta.

Slika

"U ovom trenutku možemo sa velikom verovatnoćom reći da je tzv. Božja čestica ili Higsov bozon ostavila svoj eksperimentalni potpis u dva detektora velikog hadronskog kolajdera - ATLAS i CMS", rekla je Božović Jelisavčić i dodala da u timovima koji rade na ta dva detektora ima naučnika iz Srbije.

Kako je precizirala, iz Instituta Vinča u projektu ATLAS je učestvovalo četvoro naučnika iz tog instituta.

"Tu je i grupa sa Fizičkog fakulteta i grupa iz Instituta za fiziku. To je ukupno oko 15 ljudi iz Srbije", kazala je Božović Jelisavčić.

Ona je istakla da ovo otkriće ima dalekosežan značaj ne samo za teorijsku i eksperimentalnu fiziku, već i da otvara mogućnost za objašnjenje osnovnih zakona prirorde. Prema rečima naše naučnice, verovatnoća da je u istraživanju napravljena greška je izuzetno mala, preciznije 1:1.500.000.

Božović Jelisavčić je istakla da su istraživači Instituta "Vinča" učestvovali u ozbiljnoj i značajnoj fazi pripreme podataka i kontrole kvaliteta podataka koji su ugradjeni u analizu o Higsovom bozonu. Ona naglašava da je obrada podataka uradjena u "rekordno kratkom vremenu" kako bi na predstojećoj konferenciji u Melburnu rezultat mogao biti razmotren u naučnim krugovima.

Slika
Beta/AP Photo/Keystone/Salvatore Di Nolfi

Božović Jelisavčić dodaje, međutim, da će pravi odgovor o postojanju Hisovog bozona biti dobijen kada se rezultat sa detektora ATLAS uporedi sa rezultatima registrovanim na drugim detektorima.

"Ovaj projekat pokriva čitav niz tema. Eksperimenti nisu posvećeni samo otkriću Higsovog bozona, nego čitavom nizu otvorenih pitanja u fizici", rekla je Božović Jelisavčić.

Higsov bozon je hipotetična elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica i odgovara na pitanje zašto neke od njih imaju masu, a fotoni svetlosti ne. Teoriju o njegovom postojanju postavio je još 1964. škotski fizičar Peter Ver Higs sa Univerziteta u Edinburgu, ali ona do danas nije bila eksperimentalno dokazana.

Slavni britanski fizičar Stiven Hoking se čak svojevremeno javno kladio u 100 dolara da Veliki hadronski sudarač, ali i drugi akceleratori nikada neće uspeti da pronadju Higsov bozon. Potvrda postojanja Higsovog bozona upotpuniće standardni model fizike čestica.

Slika
Piter Higs i Fabiola Đjanoti (Foto: Beta/AP Photo/Denis Balibouse)

Saradnik instituta za Fiziku dr Dragan Popović izjavio je za Tanjug da otkriće nove subatomske čestice, koja bi mogla da bude Higsov bozon, ili "Božija čestica", predstavlja istorijski događaj. Po njegovim rečima, pronalazak čestice koja je do sada nedostajala za potpuno zaokruživanje takozvanog standardnog modela, vodi ka uspostavljanju prave teorije prirode.

"Ako dodjemo do toga da uspostavimo jednačinu sveta, ili kako mi kažemo 'jednačinu svega', onda smo napravili džinovski korak, sa kojim ne može da se meri ništa u istoriji nauke", rekao je Popović.

On je dodao da se, kada sve bude detaljno regulisano i kada naučnici u potpunosti sagledaju teoriju koja opisuje zakone koji vladaju prirodom, otvaraju mogućnosti i za rešavanje brojnih praktičnih problema sa kojima se čovečanstvo suocava.

"Pronalazak čestice je prvi, osnovni i najznačajniji korak. Očekujemo da ćemo potom moći da razmatramo brojna pitanja, kao što je pitanje postojanja takozvane tamne energije, odnosa materije i antimaterije, broja dimenzija u kojima živimo...", rekao je Dragan Popović.

Dve naučne ekipe CERN-a, okupljene oko Velikog hadronskog sudarača (LHC), radile su, nezavisno, na odvojenim projektima ATLAS i CNS, i došle do istih rezultata - obe su uočile novu česticu u okviru masenog spektra 125-126 gigaelektronvolta (GeV). Seminar u CERN-u predstavlja uvod u najznačajniju godišnju konferenciju u oblasti fizike čestica, ICHEP 2012. u Melburnu.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 04 Jul 2012, 21:51
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
CERN: Otkrivena "Božja čestica"?



Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Bog nije stvorio univerzum, već fizika  |  Poslato: 04 Jul 2012, 21:55
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Otkrivena Božanska čestica



Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 44 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker