|
Autoru |
Poruka |
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Dečak dao 5.000 evra za spas četinara Jedan 12-godišnji dečak iz Slovačke poslao je celu svoju ušteđevinu od 5.000 evra Nacionalnom parku u slovačkim Tatrama za suzbijanje parazita - smrekovog potkornjaka koji ubija drveće u Srednjoj Evropi.  Matej Jurčišin je tako postao najveći pojedinačni sponzor Tatranskog nacionalnog parka. Za razliku od većine pojedinaca i preduzeća koji su prikupili 1,7 miliona evra za obnovu šuma u Tatrama posle katastrofalne oluje 2004. godine, Matej je postavio uslov da se njegov novac upotrebi za sasvim konkretnu srvhu.
Nacionalni park će za njegovu ušteđevinu kupiti 500 specijalnih feromonskih klopki za bubu-štetočinu, a Matej je dobio pravo da klopke kontroliše zajedno sa šumarima.
"Zahtev dečaka je za nas bio vrlo prijatno iznenađenje. Do sada se sa nečim takvim nismo sreli", kazala je Lenka Burdova iz Državnih šuma TANAP koje upravljaju glavnim slovačkim nacionalnim prirodnim parkom.
"U Tatre idemo redovno i muči nas šta se tamo desilo. To je prava katastrofa. Mateja najviše brine najezda smrekovog potkornjaka", kazala je Matejova majka Alica Jurčišinova.
Matej je, po njenim rečima, samostalno doneo tu odluku, iako su roditelji morali da daju saglasnost i potpišu sve dokumente.
Dečak je izrazio želju da i ubuduće pomaže obnovu Tatranskog narodnog parka, a uprava je obećala da će svog najdarežljivijeg pojedinačnog sponzora redovno obaveštavati kako napreduja borba protiv štetočine. B92
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Zalihe podzemnih voda previše iscrpljene Gotovo četvrtina stanovnika sveta živi u područjima gde su rezerve podzemnih voda previše iscrpljene, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature. Među državama koje su posebno ugrožene navode se Sjedinjene Države, Indija, Kina, Pakistan, Iran, Saudijska Arabija i Meksiko, rekli su autoti istraživanja. Oni su naglasili da gotovo 1,7 milijardi ljudi ili četvrtina svetskog stanovništva živi u područjima gde su zalihe podzemne vode previše iscrpljene. Press
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Šangaj pokrenuo program trgovine emisijama CO2 Šangajska opštinska vlast planira da pokrene pilot program trgovine emisijama CO2 koji će omogućiti kompanijama da prodaju i kupuju CO2 kredite. Program će imati probni period od 2013. do 2015. godine. Više od 200 kompanija iz industrija kao što su čelik, petrohemija, obojeni metali, energetika, ali i neindustrijske grane poput aviokompanija, luka i hotela, priključiće se programu.
Opštinske vlasti javljaju kako će kompanije sa velikim emisijama štetnih gasova biti uključene u program. Oko 200 kompanija koje će učestvovati u ovom programu, prošle godine dostigle su čak 110 miliona tona.
Peking namerava svoj program trgovine emisijama CO2 da pokrene sledeće godine i trenutno sprovodi detaljan proračun i popis gradskih zagađivača.
Press
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
DVOJICA ČAČANA PRIMER KAKO SE VOLI RODNI GRAD: Sami čiste Moravu i jezero Međuvršje Ljubitelji prirode - Dragan Bojović Gaša već godinama čisti jezero Međuvršje kod Čačka od plastične ambalaže, dok je Ivan Krunić pokrenuo akciju čišćenja Zapadne Morave Sakupio tone smeća .... Dragan Bojović sa svojom i komšijskom decom Čačani Dragan Bojović Gaša (41) i Ivan Krunić (31), iako se uopšte ne poznaju, svoju ljubav prema rodnom gradu i Zapadnoj Moravi pokazuju na isti način.
Iako svestan da radi „sizifovski posao", Gaša već godinama od naslaga plastične ambalaže čisti jezero Međuvršje, dok je Ivan pokrenuo akciju čišćenja Zapadne Morave. Obojica to rade bez ikakve nadoknade i uz još nedovoljnu pomoć nadležnih gradskih institucija i sugrađana.
Dragan Bojović, po struci alatničar, bavi se trenutno nekretninama u jednoj privatnoj agenciji, ali ne propušta nijedan vikend da ode do Zagrađa na jezeru Međuvršje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, gde ima vikendicu.
- Godinama gledam kako, kada nadođu prolećne vode, od plastike nastane pravi lom. Čovek ima utisak da na jezeru nema vode već da pluta samo plastika. Ranije sam povremeno skupljao flaše koje plutaju, a ove godine svaki put kad odem na jezero uđem u čamac i po dva-tri sata prikupljam smeće. Nakupim dve-tri velike vreće, uglavnom pet ambalaže, i onda ih nosim na deponiju u Čačak. Znam da ne mogu očistiti sve jer su za to potrebne velika akcija i podrška nadležnih, ali jednostavno svako od nas može da doprinese da bude bolje. Radim koliko mogu i nije mi teško jer volim jezero i klisuru - kaže ovaj čačanski „mohikanac", kome je neshvatljivo da ljudi govore koliko vole prirodu, a neprestano je uništavaju.
Sam protiv otpada  Draganu u poslu ponekad pomažu ćerke Marija (19) i Sara (13), ali i komšijska deca Teodora, Andrea, Đorđe, Filip... Plastika koja pluta jezerom za njega je lak posao, jer je mnogo napornije skupljati flaše zaglavljene u trsci i rogozu, gde ih i ima najviše. Tada mora da zagazi u mulj, u kome se, kaže, nalazi svašta....
- Imam podršku od svih komšije u Zagrađu. Ovo je jedan raj na zemlji koji samo kvari ta plastika. I dalje ću raditi ovaj posao, sa ili bez pomoći drugih - obećava Gaša.
Da bi obale Zapadne Morave, kojom se Čačani ponose, ponovo bile čiste, Ivan Krunić je pre mesec dana preko Fejsbuka pozvao sve zaljubljenike u prirodu da se u subotu, 11. avgusta, okupe u zajedničkoj akciji čišćenja. Ivan, koji je živeo u Americi, kaže da očekuje za početak bar dvadesetak svojih drugara, ali da će ovo biti samo jedna u nizu akcija.
- Ideja je da se sa ljubićke strane krene čišćenje obale od nagomilane zemlje, ali i od drugog smeća. Pokosićemo travu i drugo rastinje, da se može proći do obale. Ekolozi su obećali da će održati obuku o invazivnim korovima. Za sada imamo obećanje i iz gradskih preduzeća za pomoć u mehanizaciji, javili su se mnogi zainteresovani, tako da očekujemo dobru akciju. Za nas koji živimo na keju u zgradama obala i reka su naše dvorište, u koje sada od otpada, zmija, pacova i smeća deca ne mogu ni da privire - kaže Ivan, koji je trenutno bez stalnog posla.
Komunalci ne rade dobro
Ivan i njegovi prijatelji uputili su poziv svim javnim preduzećima i zaposlenima u Gradskoj upravi da u subotu od 8 časova zamene olovke grabuljama, trimerima...  Akcija ..... Ivan Krunić (drugi sleva) uoči čišćenja Zapadne Morave - Nadamo se da će naša akcija pokrenuti i druge i dokazati da svi možemo učiniti nešto za grad koji volimo. Želimo da pokažemo da se bez mnogo novca može uraditi mnogo. Jer razlika između Srbije i Amerike je to što je tamo odnos ljudi prema svojoj okolini regulisan zakonom koji se primenjuje. Ovde većina nadležnih ne radi ono za šta je plaćena. Ali ni to nam ne smeta za sada, samo da nas ne sputavaju - kaže Ivan Krunić. Press
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Eko-festival na Adi Huji za vikend Ekološki festival Sanfest (SunFest) održaće se u subotu i nedelju na Dunavu, na beogradskoj Adi Huji gde će biti radionice i kursevi o zaštiti životne sredine.
Posetioci će moći da saznaju više o reciklaži, zdravom načinu života, o uredjenju okoline.
Nastupiće i lutkarsko pozorište, biće cirkuskih tačaka i drugih zanimljivosti.
Sanfest organizuje neformalna grupa mladih "Sunce", iz volonterskog servisa Palilula, u saradnji sa organizacijom KultUrban, uz podršku Ministarstva omladine i sporta, u okviru projekta "Mladi su zakon". Zelena Srbija
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Bezbedna hrana u Srbiji Načelnik Odeljenja fitosanitarne inspekcije Nebojša Milosavljević izjavio je danas da analize pokazuju da je hrana koja se nalazi u prometu u Srbiji bezbedna i da se redovno vrše analize uzoraka o upotrebi sredstava za zaštitu bilja. Milosavljević je agenciji Beta rekao da je Zakon o bezbednosti hrane jasno definisao ulogu Fitosanitarne i Poljoprivredne inspekcije.
"Kod proizvođača kontrolu vršimo tako što uzimamo uzorke radi laboratoriskog ispitivanja ostataka pesticida u tim proizvodima. S druge strane, kontrolišemo nešto što je Zakon o zaštitinim sredstvima bilja definisao kao njihovu obavezu, a to je evidencija o primeni sredstava za zaštitu bilja - pesticida kako ih uslovno zovemo", kazao je Milosavljević.
On je dodao da u toj evidenciji jasno treba da je navedeno koji je proizvod korišćen, vreme kada je korišćen i u kojoj koncentraciji.
Milosavljević je kazao da kada je reč o upotrebi pesticida analize pokazuju da je na broj uzetih uzoraka "malo onih koji su pokazali da je došlo do odstupanja od onog što je propisano".
Prema njegovim rečima, kontrola ispravnosti voća i povrća se radi redovno i kod proizvođaća i prometnika.
Milosavljević je kazao da Fitosanitarna inspekcija reaguje u takvim slučajevim i donosi rešenje u kome se nalažu određene mere, kao i da dalje sleduje kontrole kod proizvođača koji nisu poštovali propisane mere.
Govoreći o kontroli uvoza Milosavljević je rekao da se u cilju zaštite proizvođača i kupaca kontrole na granici rade redovno.
"Svaka pošiljka se uzorkuje. Rade se ispitivanja svih parametara bezbednosti hrane, uključujući i ona na ostatke pesticida. Građani mogu da budu sigurni da je sve ono što se uveze i bezbedno. Ono što se proizvede kod nas ništa manje nije kontrolisano. Nemoguće je zbog velike proizvodnje kontrolisati svakog proizvođaća i svaki prozvod", dodao je on.
Milosavljević je kazao da postoji monitoring i nacionalni program na godišnjem nivou koji se sprovodi i kojim se utvrđuje koliko je to što se proizvode u Srbiji "opasno ili nije opasno".
"Za sada ono što pokazuju naše analize je da imamo dosta bezbednu hranu koja se nalazi u prometu. Kontrole na zelenim pijacama su ad hoc kontrole i iziskuju brzo reagovanje i uzimanje uzoraka i reakcije na rezultate analize", naveo je on.
Milosavljević je objasnio da se kontrola preduzima kod proizvođača, "jer su oni odgovorni za svoj proizvod" i "taj proizvod dalje plasiraju kako bi ga neko mogao prodati na zelenoj pijaci".
"Naši propisi su u potpunosti usklađeni sa propisima EU. Da li je nešto proizvedeno za tržište Srbije ili će biti izvezeno na neka druga tržišta potpuno je svejedno. Potpuno su isti zakonski uslovi i svi se moraju pridržavati toga", rekao je Milosavljević. Press
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Apel da se ne pali vatra u prirodi Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede apelovalo je danas na sve građane da tokom boravka u prirodi i izvođenja radova na poljima ne pale vatru na otvorenom jer se može proširiti i izazvati šumske požare sa neprocenjivom štetom. Usled visokih temperatura povećan je rizik od požara, pa će šumarska i lovna inspekcija pojačati kontrole zaštite šuma radi sprečavanja izazivanja požara.
Takođe, ministarstvo je pozvalo sve građane da, ukoliko uoče vatru i manji požar o tome obaveste vatrogasnu službu ili nadležnu inspekcijsku službu.
Saopšteno je i da će šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pojačano kontrolisati sprovođenje mera zaštite od požara kako kod korisnika šuma, tako i kod korisnika lovišta. Press
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Bezbednost nuklearki ponovo u fokusu EU Nepravilnosti koje su otkrivene u u jednom nuklearnom reaktoru u Belgiji trebalo bi podstaknuti na bolju kontrolu sličnih postrojenja u EU. U pitanju je bezbednost 22 reaktora, od kojih se devet nalazi na teritoriju EU. Dve reaktorske posude nalaze se u Holandiji, dve u Nemačkoj, dve u Španiji, jedna u Švedskoj, dve u Švajcarskoj, deset u Sjedinjenim Državama i jedna u Argentini.
Inspekcija nuklearke u Belgiji poćeće u septembru. Belgijski regulator smatra da je moguće da dva reaktora budu zauvek zaustavljena jer je "popravka reaktorske posude gotovo nemoguća i nije opcija jer se strahuje da bi time mogli nastati novi problemi". Press
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Elektrofilterski pepeo nije radioaktivan U pojedinim domaćim medijima prethodnih dana objavljen je podatak da se lokalni putevi u Požarevcu grade uz pomoć pepela iz kostolačkih termoelektrana, koji emituje radioaktivno zračenje.  U Privrednom društvu "Termoelektrane i kopovi Kostolac" demantovali su ovakve napise, uz tvrdnje da pepeo, kao nusprodukt sagorevanja uglja, ne emituje štetna zračenja.
"Zahvaljujući filterima koji zadovoljavaju sve evropske standarde, pepeo iz naših termoelektrana nije radioaktivan, zbog čega je Ministarstvo za zaštitu životne sredine pre dve godine dalo odobrenje za njegovo korišćenje u građevinske svrhe. Ova preporuka data je sa namerom da se šljunak što manje koristi za putogradnju, jer njegova eksploatacija ugrožava vodotokove, i da se zameni elektrofilterskim pepelom, koji je jeftiniji i koga ovde ima u izobilju", kažu u Privrednom društvu "Termoelektrane i kopovi Kostolac".
Da ovaj pepeo nije štetan, smatraju i članovi Društva inženjera i tehničara u Požarevcu, koji su osmislili gradnju montažnih kuća od kostolačkog pepela.
"Paneli od pepela su jeftiniji i lakši građevinski materijal od cigli i blokova. Oni zadovoljavaju i zdravstvene standarde, jer su ispitivanja beogradskog Instituta za nuklearne nauke "Vinča" pokazala da pepeo iz obe kostolačke termoelektrane ne spada u radioaktivni građevinski materijal", kaže građevinski inženjer Miloš Marković, član požarevačkog DIT-a.
Ukoliko i Srbija, po ugledu na zemlje Evropske unije, donese obavezujuće propise o korišćenju elektrofilterskog pepela u putogradnji, za ove namene iz Kostolca bi se godišnje iskoristilo oko dva miliona kubika elektrofilterskog pepela, čime bi se sprečilo njegovo razvejavanje sa deponije na okolna naselja. Press
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Ekološki foto konkurs "Moja zelena Srbija" Zelena Srbija, ekološki portal novinske agencije Beta, pokrenula je konkurs amaterske fotografije prirode pod nazivom "Moja zelena Srbija" sa ciljem promovisanja zaštite životne sredine.
Na konkursu mogu učestvovati svi koji se bave fotografijom, a poseban akcenat je stavljen na društveno angažovane fotografije kojima će se pored prirodnih lepota, ukazati i na ekološke probleme Srbije.
Najbolje fotografije, prema oceni žirija koji čine iskusni agencijski fotografi, biće predstavljene u posebnoj galeriji na sajtu Zelena Srbija (www.zelenasrbija.rs).
Za foto konkurs treba slati priloge veličine do 3 MB, minimalne rezolucije 1024 puta 768 (1 megapiksel) koji sadrže naziv fotografije, mesto odakle potiče kao i ime i prezime autora, na adresu mojazelenasrbijaŽzelenasrbija.rs. Broj fotografija koji moze poslati jedan autor nije ograničen. Sve dodatne informacije, mogu se naći na sajtu Zelena Srbija (www.zelenasrbija.rs) Press
|
|
|
|
|
|
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost |
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|