Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 14:52


Autoru Poruka
Igrejn
Post  Tema posta: Re: Zene koje su menjale svet  |  Poslato: 19 Okt 2012, 23:36
Korisnikov avatar

Pridružio se: 19 Okt 2012, 01:59
Postovi: 32

OffLine
Koko Šanel

Slika

Bolne uspomene iz detinjstva

Rođena 1883. godine, Gabrijel je bila ćerka uličnog prodavca u Auvergneu.
Gabrijeli Šasnel su prva iskustva u životu bila bolna; rano ostavši bez majke i ne poznajući oca, odrasla je u sirotištu. Majka, koja ju je rodila van bračne zajednice, lagala je druge da je u braku i maloj Gabrijeli nadenula očevo prezime. No, greškom crkvenog službenika, koji je izostavio slovo „S” iz njenog prezimena, nastalo je ime kraljice „male crne haljine” – Chanel.

Počeci
Sa svega 16 godine je otišla u Pariz gde je radila kao krojačica, a potom i u klubovima kao igračica i pevačica. Kasnije je postala modistkinja zahvaljujući savetima i podučavanju Lusijane Rabute. Veoma brzo je napredovala i otvorila nekoliko butika širom Francuske.
Imala je za cilj da oslobodi ženu i da modernizuje odeću. Pokazala je kako žena može biti lepa u tvidu i sa kratkom frizurom. Jednostavne i elegantne kreacije Koko Šanel odredile su modu dvadesetih godine 20. veka. Njena slava je išla uzlaznom putanjom i pokrenula je parfem koji će postati njen zaštitni znak – Chanel n°5.
Medjutim, buknuo je II svetski rat i morala je da prekine svoj rad sve do 1954. kada se vratila u velikom stilu predstavljajući svoju novu kreaciju – kostim od tvida.

Ljubavi modne divecoco_chanel

Slika

Ljubavne veze u kojima je bila trajale su, uglavnom, veoma kratko. Budući da je i sama bila „krem”, njeni ljubavnici su bili vrlo imućne i uticajne osobe. Oženjeni finansijer Artur Kapel je bio jedan od njih, ali on ubrzo gubi život u saobraćajnoj nesreći. Hugo Ričard i vojvoda od Vestinsmera takođe su bili deo njenog ljubavne priče, a svojevremeno su je viđali i u društvu ruskog plemića Dimitrija Pavloviča.

Poslednji dani

S obzirom da je svakodnevno bila okružena velikim brojem ljudi, nije bila naviknuta na tamu, noć, samoću, te je taj svoj strah suzbijala provodeći vreme u Ritzu, odakle su joj, kada je ona to želela, slali osoblje da joj pravi društvo, bilo u kući ili u ateljeu.
Radila je vredno zašavši u godine duboke starosti, pa snaga počinje da je izdaje, te ona odlučuje da se povuče sa svetske modne scene i prepusti mladim ambicioznim talentima da iskažu svoje afinitete prema ovoj vrsti umetnosti. U toku pripremanja svoje oproštajne kolekcije, Koko umire u 87. godini.

_________________
...Da li znaš ono mesto između jave i sna...Ono, kad se još
uvek sećaš svega...E, tu ću te uvek voleti...Ne, nisam te prebolela...Samo učim da živim bez tebe...



Vrh
Igrejn
Post  Tema posta: Re: Zene koje su menjale svet  |  Poslato: 19 Okt 2012, 23:41
Korisnikov avatar

Pridružio se: 19 Okt 2012, 01:59
Postovi: 32

OffLine
Mata Hari

Slika

U zaraćenom svetu ljubavni ples je bio njeno oružje.
Bila je žena senzacija početkom 20. veka; visoka, tamnije puti, crne kose, idealno građena za plesačicu. Pokazivala je svoje telo na opušten, provokativan i zavodljiv način. Za vreme Prvog svetskog rata Francuzi su je optužili za špijunažu u korist Nemaca i pogubili je 1917. godine

Slika

Egzotična plesačica, kurtizana, žena špijun, Mata Hari, plenila je pažnju svojom lepotom, zavodljivošću, harizmom, intelegencijom. Bila je žena senzacija početkom 20. veka; visoka, tamnije puti i crne kose, idealno građena za plesačicu. Pokazivala je svoje telo na opušten, provokativan i zavodljiv način. "Ona ne igra, ona se svlači na poseban način i pokazuje svoje lepo i vitko telo, zapisala je o njenoj predstavi Kolet, čuvena francuska spisateljica. Njenim ženskim čarima mnogi nisu odoleli. Imala je pregršt ljubavnika, očaranih njenom provokativnom i mističnom pojavom, od kojih su mnogi dolazili iz redova vojske. Bila je u vezi sa političarima i uticajnim ljudima iz mnogih zemalja, ponajviše iz Francuske, Rusije i Nemačke. Za vreme Prvog svetskog rata Francuzi su je optužili da špijunira za Nemce i pogubili je 1917. godine. Postala je sinonim žene špijuna.

Margareta Gertruda Zele, kako joj je pravo ime bilo, rođena je 7. avgusta 1876. godine u malom holandskom mestu Leuvarden. Šestočlana porodica Zele živela je od izrade šešira njenog oca. Majka joj umire 1891.godine, a otac uskoro bankrotira. Porodica se nakon toga preselila u Amsterdam gde se otac ponovno oženio. Margareta nije više živela s ocem, bila je kod ujaka koji se brinuo za njeno odrazovanje. U Hagu se obučavala za vaspitačicu.

Prekinula je školovanje kada se sa 19 godina udala za 39-godišnjeg kapetana holandske vojske Rudolfa Mek Leoda. Sa njim nakon venčanja odlazi u holandske kolonije Javu i Sumatru. Nekoliko godina braka je bilo ispunjeno neslaganjima i sukobima. Margareta je rodila sina i kćer. Sin Norman joj je umro od trovanja. Smrt sina je dodatno zahladila odnose među bračnim partnerima. Suprug je 1900. godine otpušten iz vojske i sukobi se pojačavaju. Mek Leod traži razvod braka i starateljstvo nad kćerkicom Luisom. Par se 1902. vraća u Holandiju, nakon čega se razilaze.

Slika

_________________
...Da li znaš ono mesto između jave i sna...Ono, kad se još
uvek sećaš svega...E, tu ću te uvek voleti...Ne, nisam te prebolela...Samo učim da živim bez tebe...



Vrh
Igrejn
Post  Tema posta: Re: Zene koje su menjale svet  |  Poslato: 19 Okt 2012, 23:48
Korisnikov avatar

Pridružio se: 19 Okt 2012, 01:59
Postovi: 32

OffLine
Crnogorske princeze koje su zavele Evropu

"KUD ĆU JADAN SA OVOLIKIM KĆERIMA?"

Kćeri crnogorskog kralja Nikole - Jelena, Zorka, Milica i Anastasija, više su doprinijele slavi malene kraljevine u Evropi nego svi njeni slavni muški predstavnici


Kralj Nikola - "tast Evrope"

Pri pomenu istorije Crne Gore uvijek se pomisli na Njegoša, Marka Miljanova, knjaza Nikolu, čojstvo i junaštvo, tek na kraju ljestvice, negdje u zapećku, stoje likovi četiri ćerke knjaza Nikole Petrovića Njegoša. Njih cetiri, Milica, Anastasija, Zorka i Jelena više su doprinijele slavi ove malene kraljevine i dinastije u Evropi nego svi njeni slavni muški predstavnici. Četiri kćeri knjaza Nikole zaposjele su srpski, ruski i italijanski dvor i na njima ostavile svoj pečat za sva vremena. Mnogi su skloni da tvrde da su one presudno uticale na istoriju Evrope.


Kneginja Jelena
Slika

Kneginja Zorka
Slika

Njihova slava i vrijednost nikako se nisu uklapale u sliku crnogorske žene zatvorene u kuci iza šporeta. Njihovi likovi pripadali su savremenom svijetu i savršeno su se uklapali u sliku o slobodnoj ženi koja sama bira svoj put.


"Ženske" tajne u Smoljnom



U liceju u Smoljnom školovale su se gospodice plave krvi sa svih evropskih dvorova. U strogom manastirskom režimu, po kome je škola radila, gospodice su učene lijepom ponašanju, pobožnosti i raznovrsnim naukama. Medutim, davane su im i druge lekcije, važnije od pomenutih, kako se tada smatralo. Učene su kako da zavedu i natjeraju muškarca da ih zaprosi, a da on pri tom misli da je sve to u stvari njegova inicijativa.

Četiri žene, princeze i majke, živele su onako kako su htjele, borile se za ono u šta su vjerovale ne osvrćući se na laganja i ogovaranja kukavica. U tome su na sreću imale podršku svog mudrog i savremenog oca kralja Nikole Petrovića.
Njihov život, patrijarhalni Crnogorci su gledali sa negodovanjem. Ono što su radile bio je za njih skandal, nedolično i nemoralno ponašanje.

Anastasijino kršenje društvenih kodeksa i vjenčanje za brata muža svoje sestre, pa zatim razvod u 40. bili su "grijesi" koje tadašnji čuvari morala nijesu željeli ili htjeli da prihvate ili makar oproste.


Kneginja Anastasija - Stana
Slika

Kneginja Milica
Slika

Slicno je bilo i sa Milicom i njenom inicijacijom u ezoterijske evropske krugove i veze sa magovima toga vremena.

Treća sestra Jelena skrenula je pažnju na sebe prelaskom u rimokatoličku vjeru, što je dovelo da konflikata i na međunarodnoj sceni, a što ni jedan slavni potomak junaka sa Cetinja nije mogao da shvati. Ali ono što je posebno uzbudivalo Evropu bio je tajanstveni odnos sa Musolinijem.

Najstarija Zorka žarko je željela da postane kraljica. Uspjela je, medutim, da postane žena prestolonaslednika Srbije Petra i majka osnivača Kraljevine Jugoslavije, Aleksandra Karadordevića.

Medutim, prije nego što su zaposjele najuticajnije evropske dvorove zadale su mnogo glavobolje ocu Nikoli.

"Kud cu jadan sa ovolikim kćerima", pitao se kralj Nikola kada je shvatio da mu je kuca puna ženske djece, a naslednika niotkuda. Zabrinut, kuda ce i kako zbrinuti Zorku, Milicu, Stanu, Jelenu, Mariju i Anu nije ni slutio da ce umjesto velikog i nerješivog problema, njegova ženska čeljad postati nepobjedivo oružje njegove diplomatije.

Upravio zato se u Crnoj Gori dugo prepricavala anegdota prema kojoj je jedan strani diplomata kralja Nikolu pitao: "Šta vi uopšte možete da izvozite iz ove siromašne zemlje?" na šta mu je on odgovorio: "Vi potcjenjujete moje kćeri".

Tajnoviti manastir

Svoj naum da izgradi manastir, a pogotovo svrhu u koju ga gradi, knjaz Nikola je brižljivo cuvao. Tako je usred jezera i vazduha punog vlage i komaraca, nicala kula kojoj se narod čudom čudio. Godine su prolazile i Nikola je postao sve zabrinutiji i svoju muku je jedino uspjeo da podijeli sa "sinom", najstarijom kćerkom Zorkom.


Potcjenjivao ih je i on. Tokom 1882. godine, zabrinut nad nerešivim pitanjem gdje da nade toliko dostojnih muževa za knjaževske kćeri, Nikola Petrović je u najvecoj tajnosti smislio plan da na usamljenom ostrvu Vranjina na Skadarskom jezeru, sagradi crkvu i pored nje kulu i konak u kome su trebale da budu smještene princeze i život provedu kao monahinje.

O ovom planu knjaza Nikole Petrovica znalo je svega nekoliko njegovih saradnika. Ni rijec o tome nijesu znale ni kćerke ni majka Milena, koja mu je podarila ukupno 12 dece, ne racunajuci mrtvorodene i umrle odmah po rodenju.

U jurnjavi za prijestolonaslednikom, muškim djetetom koje ce nastaviti lozu Petrovića, rodile su se prvo četiri čuvene kcerke. Knjaz je bio sklon da povjeruje da je u pitanju prokletstvo. On je čak umislio da do naslednika prijestola nije došao zato što je sa ženom živeo u čuvenoj Biljardi. Mislio je da mu je kuća ukleta, pa je riješio da sagradi novu gdje mu je Milena zaista i rodila sina Danila. Ali kćeri su se i dalje radale.

Sudbonosni korak u životu knjaževske porodice bilo je slanje Zorke, Milice, Stane, Marije i Jelene u elitni licej u Smoljnom u Rusiji. Mnogi istoricari tvrde da je ovo ostavilo trajne posledice u njihovim životima, da bi njihove sudbine i dogadaji na evropskim dvorovima tekli potpuno drugacije bez uticaja ruskog obrazovanja.

"Blago od Boga"

Sve ono što su naučile u Smoljnom dovelo je do izražaja i spojilo njihovu ljepotu i inteligenciju naslijedenu od predaka iz krševite Crne Gore. Napravio je od njih najfatalnije zavodnice s početka 20. vijeka kojima se klanjala cijela Evropa. Kada su se prefinjene, uzdignuta čela, u lijepim haljinama i šeširima okićenim perjem iz Petrograda vratile na Cetinje njihov otac je zapao u tešku muku i dilemu kako i za koga da ih uda.

Kako da u siromašnoj Crnoj Gori za ove ponosne i razmažene djevojke pronade Crnogorce dovoljno razumne da ih zadrže u kuci, poštuju i ispunjavaju njihove želje.

Bolestan od brige da ce mu ukoliko ostanu usjedelice uništiti budžet i istovremeno biti ogroman teret državi, knjaz Nikola je tek poslije nekoliko godina shvatio da mu je Bog podario neprocjenjivo blago. Udaje njegove četiri kćeri slavljene su sa više pucnjave i radosti nego najslavnije crnogorske bitke i pobjede. Četiri princeze pronosile su Evropom slavu predaka i potpuno izludjele kraljeve, prinčeve, grofove, predsjednike i sveštenike.

Paradoksalno, ali istinito, u Crnoj Gori u kojoj se smatralo da nije muško ko bar jednog Turcina nije posjekao i gdje se plakalo kad se rodi žensko dijete, kneževina u kojoj djevojka koja rodi vanbracno dijete ili prevari muža biva čerečena sa četiri konja, poslala je u Evropu četiri princeze, dame koje su svojom umnošcu u njoj zauzele mnogo viša mjesta nego svi njihovi slavni muški sunarodnici.
Izvor:Vc

_________________
...Da li znaš ono mesto između jave i sna...Ono, kad se još
uvek sećaš svega...E, tu ću te uvek voleti...Ne, nisam te prebolela...Samo učim da živim bez tebe...



Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Zene koje su menjale svet  |  Poslato: 06 Mar 2013, 12:33
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Slika

Moćne žene iz senke, tako obično nazivaju supruge velikih ljudi.
Danas je, čini se, postao trend biti jedna od njih, pa se često dešava da se supruge predsednika, velikih muzičara, naučnika, sportista, pa i slikara i pisaca utrkuju koja će veći uticaj izvršiti na svoga muža.

Da li je to i nekada bio trend, ne znam, ali sigurno je da je takvih žena bilo.
Upravo zbog toga, dok sam razmišljala o ovoj uvek aktuelnoj temi, vratila sam se malo u prošlost i izdvojila nekoliko njih.

Izreku da iza svakog muškarca stoji uspešna žena poznati muzičar Džon Lenon promenio je u izreku da iza svake uspešne žene obično stoji idiot. Ne zna se tačno kada je on ovo rekao, ali dobro je poznato da je iza sebe imao ženu koja je promenila njegov život, odnos prema muzici, pa i Bitlsima, grupi čiji je bio član i koju je, kako kažu, napustio upravo zbog Joko Ono.

Umetnica, borac za ljudska prava, žena koja mu je rodila sina Šona Lenona, i to pod uslovom da mu on bude potpuno posvećen, ipak je ostala najpoznatija kao Lenonova najveća ljubav.

Pre poznanstva sa Joko, mislio sam da su žene niža bića, ali mi je moja draga supruga pomogla da shvatim kako nisam bio u pravu, rekao je Lenon. Mnoge njegove neočekivane postupke, ljudi su pripisivali upravo Joko Ono, koja je nedavno izjavila: Džon Lenon je moje vlasništvo.

Početak 20. veka u Srbiji bio je obeležen vladavinom kralja Aleksandra Obrenovića i čuvene Drage Mašin.

Kada je objavio da će upravo dvanaest godina starija Draga biti srpska kraljica, izazvao je gnev porodice Obrenović, kao i čitave tadašnje vlade. Zbog nje se kralj odrekao oca, zamerio sa majkom, koja ju je nazvala bludnicom i nerotkinjom, prekinuo trend venčavanja kraljeva sa inostranim princezama, pa i pomilovao radikale i prekinuo bliske veze između Srbije i Austrougarske. Čitav jedan puk kralj je nazvao po njegovoj ženi kada se konačno saznalo da je nerotkinja. U Srbiji se u to vreme igralo i kolo Drage Mašin. Aleksandar Obrenović donosio je nove ustave i obarao ih preko noći, dok se Draga, koja je i sama bila spisateljica i član novinarskog društva, bavila kulturom i uredništvom, ali i političkim odlukama svoga muža. Mnogi smatraju da je sam pad dinsatije bio delimično njena krivica.

Najveći diktator svih vremena Adolf Hitler imao je svoju tzv. saputnicu na jedan dan i jednu noć, atletičarku Evu Braun.

Iako ga je na početku opisivala kao čudnog gospodina sa brkovima i velikim šeširom, kasnije je nekoliko puta pokušavala da se ubije upravo zbog nesuglasica sa njim.
Imala je ogroman uticaj na Adolfa Hitlera i govorilo se da su njegove najgore ideje bile njene zamisli. Ona mu je pomagala u ličnim poslovima, pa su neki nacisti, smatrajući je velikim rizikom za Treći Rajh, hteli da je uklone. To da se venčaju samo 48 sati pre njihove zajedničke smrti bila je takođe njena ideja. Neki istoričari smatraju da je Eva bila kapriciozna i beskompromisna zagovornica slepe odanosti diktatoru, a da je njen život bio je potpuno drugačiji od onog koji je nacionalna propaganda stvarala o njoj.

Ni veliki kompozitor Frederik Šopen nije bio sam. Romantičan, nežan i mek čovek, kakve su bile i njegove kompozicije, imao je iza sebe i ljubavnicu i negovateljicu.

Ja želim nekog ko će o meni da se brine, govorio je svojim bliskim prijateljima. Šopen je pronašao šest godina stariju ženu, prvu feminiskinju, koja se krila iza muškog imena Žorž Sand. Neke od njegovih najnežnijih sonata bile su inspirisane ženom za kojom su ludeli najveći pisci 19. veka.

Ne treba zaboraviti ni veliku ljubav između Salvadora Dalija i njegove Gale, ali ni Napoleonov i Žozefinin odnos, kao ni čudnu naklonost Mileve prema Albertu Ajnštajnu.

Zagrebemo li malo u suštinu odnosa između velikih ljudi 21. veka i njihovih ljubavi, shvatićemo da je tzv. žena iz senke sve više, pa se čini da nemačka poslovica Najmoćnija žena je ipak samo ženalebdi u vazuhu bez potkrepljenja i stabilne osnove.


iSerbia.rs

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zene koje su menjale svet  |  Poslato: 06 Apr 2013, 15:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Žene koje su stvarale i menjale istoriju

Istorijske ličnosti, kao i naši savremenici, slažu se u činjenici da se ženska moć otelotvoruje u lepoti, strastvenosti i šarmu, ali i u mogućnosti da utiče na ključne civilizacijske događaje

Slika

Ljudi stvaraju dela, a žene ljude, rekao je Roman Rolan. Međutim, postoje žene koje su stvarale, ali i uništavale dela i ljude. I niko na njih nije mogao da bude imun. Iako se smatra da je moć rezervisana za muškarce, postoje dame koje su dale snažan pečat vremenu u kom su živele. Uticajem i harizmom uspevale su da se izbore za najznačajnije pozicije u društvu. Ono što je zajedničko svima njima jeste to da se nijedna nije prepustila ukorenjenom mišljenju, svaka je dala svoj maksimum, radila na sebi, ostavila trag i učinila svet lepšim i boljim mestom za život.

ISKUŠENICE STAROG VEKA

Prva fatalna žena bila je Lepa Jelena, odnosno Helen of Troy, po grčkoj mitologiji ćerka Zeusa i Lede, žena spartanskog kralja Menelausa. Još od rane mladosti odlikovala se nesvakidašnjom lepotom i gracioznošću. Helenu su prosili najugledniji grčki junaci, pa je njen očuh Tyndareos, po Ulyssejevom savetu, pre donošenja odluke o prosidbi svečano zakleo prosce da svi brane Helenu i njenog izabranika, ko god da on bude. Ona se odlučila za Menelausa koji je nasledio presto u Sparti. Kada ju je princ Paris oteo, tačnije zaveo i odveo u Troju, svi nekadašnji prosci održali su reč i sa Menelausom krenuli u rat koji je trajao deset godina. Istorija je ispisana imenima jakih žena čvrste volje koje su koristile zavodljivost, promoćurnost, inteligenciju i lepotu kao svoja glavna oružja. Primera ima mnogo, a niz bi mogla da započne prefinjena kurtizana Phrine čiji je lik poslužio kao inspiracija za stvaranje najvažnijih umetničkih dela antičke Grčke.

Slika

Nije bila robinja, već slobodna, školovana žena, što je bilo neobično u tadašnjoj Atini. Njeno društvo činili su znameniti ljudi, a bila je ljubavnica i muza velikog vajara antike Praxitelesa koji je njen lik ovekovečio na skulpturi Colonnina Venera, ali i najslavnijeg slikara Apellesa kome je poslužila kao inspiracija za poznatu sliku Anadiomena, nazvanu i Venera koja se rađa iz mora. Kada je negde između 350. i 340. godine pre nove ere izvedena pred atinski sud pod optužbom da je uvredila božanstva, njen branilac i tadašnji ljubavnik Hiperid obnažio ju je pred porotom uzvikujući: Kako jedna ovaka lepotica može da uvredi bogove? Na taj način bila je spasena od smrtne kazne. Međutim, ona koja je mnogo važnija za istoriju, posebno kada je reč o hrišćanstvu, jeste Maria Magdalena.

Slika

Ona je bila vernica, a istovremeno i prostitutka, bliska učenica i pratilja Isusa Hrista. Pravoslavna crkva smatra je ravnoj apostolima, dok je neke frakcije odbacuju i negiraju njenu važnost i postojanje. Pojedini izvori ukazuju na to da je čak bila Isusova supruga koja mu je rodila dete, a čiji potomak i danas živi. Maria je navodno bila prva koja je Isusa upozorila na izdaju jednog od njegovih učenika.

Slika

ĆERKA BOGA SUNCA

Egipatska kraljica Cleopatra i danas je inspiracija mnogim umetnicima. Poslednja naslednica faraona, iako nije bila blagoslovena fizičkom lepotom, govorila je devet jezika i ostala je upamćena kao žena čijem šarmu nisu odoleli imperator Julius Ceasar i Mark Antoniy. Na presto je došla kada je imala sedamnaest godina, ali je morala da se uda za svog pet godina mlađeg brata Ptolemeya XIII. U početku je vladala samostalno, ali kada joj je muž ojačao, bila je proterana iz zemlje. Vratila se na impresivan način. Naime, u Egipat je dolazio Julius Ceasar, a kako bi se srela s njim, verne sluge morale su da je prokrijumčare u tepihu i tek pred njim su je odmotali. On je bio fasciniran Cleopatrom, postali su ljubavnici i ona mu je rodila sina. Posle njegove smrti, osvojila je Marka Antoniya koji ju je isto tako bezuslovno voleo. Poput Ceasara, zbog nje je izgubio pristalice, rat, državu i na kraju život. Rodila mu je troje dece, a umro je na Cleopatrinim rukama tako što je sebi mačem probušio utrobu, dok je ona skončala od ugriza kobre koju su sluge prokrijumčarile u njenu sobu da ne bi pala u ruke osvajačima. Sledeća koja je ostala upamćena po svom umeću i lepoti bila je Virginia Oldoini, grofica od Kastiljonea. Smatrali su je najfatalnijom ženom tog vremena, a nakon samo jedne strasne noći koju je provela u krevetu Napoleona III, ubedila ga je da podrži ujedinjenje Italije.

Slika

SJAJ I BEDA HAREMA

I u muslimanskom svetu, gde su bogataši i vladari imali velike hareme, žene su često igrale presudnu ulogu. Arapkinja Hazuran, junakinja priča iz Hiljadu i jedne noći, bila je ljubavnica bagdadskog kalifa, a posle njegove smrti na presto je dovela svoju decu i godinama umesto njih vladala zemljom. Žena iz senke koja je zavodništvom, manipulacijom i lepotom upravljala bolje od svakog muškog vladara bila je Roxelana, robinja koja je postala nemilosrdna savetnica turskog sultana Suleimana The Magnificentog.

Slika

On je bio na čelu Otomanskog carstva koje se prostiralo na teritoriji Evrope, Azije i Afrike, a 1521. godine njegova vojska zauzela je Beograd i Srbija je pod turskim ropstvom ostala pet vekova. Uprkos urođenom smislu za osvajanje teritorija, Suleiman nije uspeo da odoli manipulaciji žena čiju je volju nesvesno provodio. Roxelana, čije je pravo ime bilo Aleksandra Lisowska, rođena je na teritorije današnje Ukrajine, gde je zarobljena i nakon toga prodata na pijaci robova u Istanbulu. Kupio ju je veliki vezir Ibrahim-paša i poklonio svom prijatelju Suleimanu The Magnificentom. Iako je u haremu bila sa 400 konkubina, Roxelana je uspela da se nametne. Prilikom javnih nastupa, sultan ju je vodio sa sobom jer je umela lepo da priča, a 1534. upriličili su i venčanje. Ona je bila vrlo okrutna i hladna žena: osvetila se Ibrahim-paši tako što je izdejstvovala njegovo ubistvo, a navodno je naterala Suleimana da ubije i svog najstarijeg sina, pa je tako obezbedila presto njenim naslednicima Bayazidu i Selimu.

Slika

SA KRALJEVSKIH DVORA

Sigurno da ne postoji osoba koja nije čula za Marieu Antoinetteu.
Njeno ime danas je sinonim za luksuz i ekstravaganciju na račun izgladnelog naroda. Ostala je upamćena kao poslednja i najomraženija kraljica apsolutističke Francuske. Tokom svog života i nakon smrti, Marie Antoanette je za jedne predstavljala simbol svega dobrog, a za druge svega što je loše kada je reč o monarhiji. Bila je udata za Louisa XVI s kojim je provela dvadeset godina, ali je spisak njenih ljubavnika impozantan, kao i broj haljina koje je posedovala. Pojedini biografi tvrde i da je u toku jednog dana umela da bude sa nekoliko različitih partnera.

Slika

Jedna druga Francuskinja ostavila je drugačiji utisak na svoje savremenike – Joan Of Arc. Iako je bila poreklom iz siromašne porodice, sa samo sedamnaest godina uspela je da Francuzima donese pobedu nad nadmoćnom britanskom vojskom. Proglašena je za vešticu i spaljena na lomači 1430. godine, ali je danas nacionalna heroina Francuske. Iako je sa ovog sveta otišla kao devica, za Joan su mnoge vojskovođe uzdisale, a prednjačio je sam kralj Carlo VII koji je čak i izdržavao čitavu njenu familiju, ali nije učinio ništa da bi je spasao od smrti.

Slika

SAVREMENO DOBA I PRVE DAME

Prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu bila je Marie Curie čiji je životni san bio da postane fizičarka. U Parizu je upoznala Pierrea Curieja, za koga se udala i s kojim je dala veliki doprinos nauci. Za razliku od svojih prethodnica, njen život nisu karakterisala burna ljubavna iskustva, ali je sa suprugom delila emocije koje su, doduše, bile lišene strasti. Međutim, nakon njegove smrti naučnica je uplovila u vezu s njegovim učenikom Paulom Langevinom koji je bio oženjen i pet godina mlađi. Naravno, to otkriće izazvalo je veliki skandal među učenim ljudima tog doba.

Slika

Kada je reč o prvim damama Amerike, po političkom uticaju izdvaja se Eleanore Roosevelt. Bila je i jedna od prvih žena primljenih u Senat 1911, pre nego što je postala prva dama Amerike. Mnogo je pomagala u radu svom suprugu Franklinu Rooseveltu, mada su se žene drugih predsednika deklarisale kao domaćice. Posle smrti svog supruga, nastavila je da bude aktivna u političkom životu.

Slika

Međutim, definitivno najpoznatija prva dama Amerike bila je Jackie Kennedy. Ona nije imala gotovo nikakav politički uticaj, ali je posedovala odličan smisao za modu i lansirala je sopstveni stil. Johna F. Kennedya upoznala je na fakultetu i s njim je ostala sve do Johnove smrti, bez obzira na njegove mnogobrojne prevare. Međutim, ono što je šokiralo svet bila je vest da se dobra Jackie, neposredno nakon muževljevog ubistva, preudala za zloglasnog grčkog zavodnika i kontroverznog biznismena Aristotela Onasissa, ali brak je potrajao samo sedam godina i završen je skandaloznom parnicom.

Slika

Bivša prva dama Francuske, glumica i pevačica Carla Bruni, najistaknutija je žena poslednje decenije. Intrigirala je javnost i pre nego što je ušla u vezu sa u to vreme oženjenim predsednikom Nicolasom Sarkozyem. Često se opijala, skidala gola, menjala partnere i na kraju ostvarila plan da postane prva dama. On se zbog nje razveo, potom su stupili u brak i Carla mu je rodila dete. Nicolas je vremenom sve više gubio podršku javnosti, da bi na kraju izgubio I izbore. I kada su svi očekivali da će nestašna Italijanka ubrzo potražiti novo gnezdo, ona je nakon samo osam meseci od rođenja svoje ćerkice Giulie obelodanila da je ponovo u drugom stanju.

Slika

Od pevačica, žena koja je već skoro pola veka uspeva da ostane na vrhuncu slave jeste neponovljiva Madonna. Kada se početkom osamdesetih pojavila na sceni u korsetima koji više otkrivaju nego što pokrivaju, svet je bio zabezeknut. Ona je kulturološki fenomen koji se već uveliko izučava na prestižnim svetskim univerzitetima, a kolumnista američkog Playboya ocenio je da naše doba čini autentičnim samo jedna pojava, a to je Madonna. Za jedne ona je ikona popa, za druge feminizma, za neke simbol postmodernizma, seksualne manjine takođe je smatraju svojom fanom, a sve je više i onih koji je vide kao predstavnika nove duhovnosti. Međutim, ona je veoma slobodna i po pitanju seksualnog opredeljenja. Bila je sa muškarcima i ženama, slikala se gola, a to rado čini i nakon što je proslavila pedeseti rođendan. Udavala se dva puta, najpre u dvadesetim godinama za glumca Seana Penna od koga se razvela zbog tuča i svađa, a onda je u tridesetim rodila ćerku Lourdes Leon iz veze sa Carlosem Leonom, svojim ličnim trenerom koji je kasnije postao glumac. U četrdesetim je njen izbor bio britanski reditelj Guy Ritchie kome je takođe rodila sina Rocca, u pedesetim se razvela i našla Jesusa Luza, dečka koji je duplo mlađi od nje.

Slika

Ovo su žene koje su obeležile vremena, ljude, ali i istoriju. Da njih nije bilo, svet bi izgledao drugačije i razvijao bi se u nekom drugom smeru. Svaka od njih posedovala je moć da fascinira svet oko sebe, ali i da ostavi neizbrisiv trag sve do današnjih dana.


story

_________________
Slika


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Zene koje su menjale svet  |  Poslato: 29 Nov 2013, 17:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Top 10 žena koje su promenile svet


Ženski rod i njegova hrabrost i odlučnost vekovima su dovođene u pitanje, ali su zato uporedo s tim nebrojeno žena uporno osporavalo tu tvrdnju. Teško je nabrojati koje su sve žene doprinele da danas bolje živimo jer ih je veoma mnogo, ali sledećih deset su ipak ostavile najveći pečat na današnje čovečanstvo.


Florens Najtingejl (Florence Nightingale)

Slika

Majka svih medicinskih sestara, otvorila je prvu službu za medicinske sestre i uvela značajne reforme u sanitetsku službu, pokazala koliko je higijena važna za negu ranjenika i bolesnika i na taj način spasila hiljade i hiljade nevoljnika. U njenu čast, 12. maja svake godine, na dan njenog rođenja, obeležava se Svetski dan medicinskih sestara.


Meri Šeli (Mary Wollenscraft Shelley)

Slika

Nakon što je napisala čuveni roman “Frankeštajn” (Frankestain), koji je bio veoma šokantan za to vreme, pokrenula je mnoge moralne diskusije na temu nauke i poretka samog sveta u kome živimo. Uticaj njenog književnog čeda i danas se može primetiti naročito kada se pomenu teme kloniranja i genetskog inženjeringa.


Marija Kiri (Marie Curie)

Slika

Pionir istraživanja radioaktivnih elemenata i uticaja radijacije. Prva osoba koja je osvojila dve Nobelove nagrade. Zahvajući njoj razumemo štetne uticaje radijacije, ali i one korisne, poput njenog korišćenja u medicini i arheologiji.


Emelin Pankherst (Emmeline Pankhurst)

Slika

Veliki borac za ženska prava i jedan od osnivača Socijalno-političke unije žena, obezbedila je ženama u Britaniji pravo glasa 1919. godine. Ubijena je tokom jednog od protesta. Nažalost, čak i danas, žene nemaju pravo glasa u mnogim zemljama.


Amelija Erhart (Amelia Earhart)

Slika

Žena vizionar, američka avijatičarka i druga osoba koja je sama preletela Atlantik. Dokazala je da žene nisu samo domaćice i majke već da takođe mogu biti istraživači i avanturisti. Nestala je tokom prvog pokušaja da pređe put oko sveta 1937. godine.


Elenor Ruzvelt (Eleanor Roosevelt)

Slika

Veoma sposobna prva dama, supruga američkog predsednika Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosvelt), pomogla je osnivanje Ujedinjenih Nacija i sastavljanje deklaracije o ljudskim pravima, što će tokom decenija kasnije biti od velikog značaja celom čovečanstvu.


Majka Tereza (Agnesë Gonxhe Bojaxhiu)

Slika

Žena ogromnog srca, časna sestra i misionar, naučila nas je mnogim važnim lekcijama o životu, miru, poštenju i ljubavi i zahvaljujući svojoj bezgraničnoj nesebičnosti izazivala je duboko divljenje i poštovanje širom sveta. Spasila je mnoge siromašne, gladne i bolesne od sigurne smrti i dobila Nobelovu nagradu za mir 1979. godine.


Roza Parks (Rosa Louise Parks)

Slika

Jedna od najvećih ikona borbe za građanska prava američkih crnaca tokom pedesetih godina prošlog veka. Ova smela krojačica jednostavno nije želela da se povinuje segregacijskim zakonima i odbila je da pređe u zadnji deo autobusa i ustupi mesto belcu. Bila je kažnjena, ali njen podvig je izazvao čuveni bojkot autobusa i otvorio vrata daljoj borbi za jednaka prava crnaca i belaca.


Aun San Su Ći (Aung San Suu Kyi)

Slika

Ćerka burmanskog (mijanmarskog) generala. Najveći je borac i aktivistkinja za prava i demokratske izbore u Burmi (Mijanmaru). Iako je tek nedavno puštena iz kućnog pritvora, gde je provela skoro deceniju, njeno dostajanstvo i volja i želja za mirnim protestima nikada nisu bili poljuljani. Dobila je Nobelovu nagradu za mir. Godine 2011. snimljen je film “Dama” (The Lady) u režiji Luka Besona (Luc Besson) inspirisan njenim životom.


Opra Vinfri (Oprah Winfrey)

Slika

O najvećoj televizijskoj divi i jednoj od najbogatijih žena sveta skoro sve se zna, ali ono najvažnije što smo naučili od Opre tokom svih ovih godina jeste da uprkos skromnom poreklu upornim radom i talentom, možemo promeniti svet. Opra je takođe jedan od najvećih svetskih humantarnih aktivista i neko ko svetu skreće pažnju na veoma važne stavke.


preuzeto sa wannabemagazine


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 45 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker